21.9 C
Zagreb
Utorak, 28 rujna, 2021

Obrazovanje u Klasičnoj kao vlastita Odiseja

Intervju s maturanticama generacije

Učenice Pia Simonetta (4. E) i Marta Stančić (4. B) ove su šk. god. zbog svojih iznimnih postignuća tijekom školovanja u Klasičnoj gimnaziji izabrane za maturantice generacije. S Martom i Pijom razgovarao je prof. Alen Orlić nakon što su proglašene maturanticama generacije.

 

Kakav je osjećaj biti proglašen maturanticom generacije Klasične gimnazije?

MARTA: Odličan (i pomalo očekivan). Veliko mi je veselje shvatiti da sam izabrana da predstavljam cijelu jednu generaciju izvanrednih učenika naše škole. Od polovice 3. razreda moji su prijatelji iz razreda besramno ispitivali profesore hoće li glasati za mene kad dođe vrijeme za odabir maturanta generacije. Svi su oni sada ponosni i na mene i na sebe, a ja zahvaljujem svim svojim nastavnicima, knjižničarkama, pedagoginji, psihologinji i svima drugima koji su moje školovanje učinili bezbrižnim i nezaboravnim.

Marta Stančić (lijevo) i Pia Simonetta nakon proglašenja maturanticama generacije.

PIA: Mislim da plodovi vlastitoga rada i truda svakome pružaju zadovoljstvo. Osjećam se afirmirano jer ova titula javno pohvaljuje i daje vrijednost utrošenom vremenu koje sam u četiri godine provela slušajući na svakome satu i učeći doma nakon toga. Ponekad bih se, kao i svi, zapitala koji je smisao tolikoga ulaganja svakojakih resursa u svoje obrazovanje, ali proglašenje maturanticom generacije napokon je dalo jasan odgovor svim nedoumicama koje sam imala tijekom godina.

Kako gledate na svoje obrazovanje u klasičnoj?

PIA: Gledam na svoje obrazovanje u Klasičnoj kao na vlastitu Odiseju. Ovakva je vrsta obrazovanja neprocjenjivo pridonijela formiranju moje osobnosti. Mislim da čovjek koji je četiri god. svakodnevno izložen pretežito humanističkim znanostima ima opširnije i jasnije  shvaćanje društva u kojemu živi. Aristotel je rekao da je čovjek ζῷον πολιτιϰόν, tj. društveno biće. Budući da je čovjekov životni put ovisan o društvu, smatram da je smisleno uložiti vrijeme u društvene znanosti, u svrhu vlastitoga napredovanja i što ugodnijega suživota u toj neizbježnoj zajednici. Uloga je škole kao institucije da bude odgojno-obrazovna ustanova te jedino za Klasičnu gimnaziju sa sigurnošću mogu kazati da u potpunosti ispunjava obje zadane komponente.

MARTA: U ove četiri god. mnogi su nam profesori govorili da ćemo nakon obrazovanja u Klasičnoj gimnaziji moći sigurno i bezbrižno zakoračiti u pravi svijet. Sjećam se da je na nastavi Retorike prof. Budimir jednom rekao da klasičari, čak i kad nešto ne znaju, imaju o tome mišljenje. Tako se ja sada osjećam. Potpuno sam sigurna da ću na svako pitanje imati odgovor i da ću o svakom odgovoru imati svoje mišljenje.

Kako su ove četiri godine u Klasičnoj utjecale na vas? 

MARTA: Mislim da je srednjoškolsko vrijeme svima razdoblje oblikovanja osobnosti, navika i mišljenja. Na mene je Klasična utjecala na mnogo načina. Zbog nekih zahtjevnih predmeta postala sam mnogo bolja u organizaciji vremena i zadataka. Dobre su radne navike i nužnost i rezultat obrazovanja u Klasičnoj gimnaziji. Uza sve lijepe događaje moram priznati da je bilo i traumatičnih. U 1. mi je razredu Kemija često bila sinonim za noćnu moru. U tom smo razredu promijenili nekoliko nastavnika toga predmeta i moram reći da mi je odlazak u kemijski kabinet često bio gotovo kao spuštanje u Had. No, kao i uvijek u životu, isplatilo se čekati bolja vremena. Zbog prof. Martinović, koja nam je Kemiju predavala od 2. razreda, Kemija mi je prestala biti mrska i mislim da je to dobra životna lekcija. Koliko god mislimo da nešto ne možemo podnijeti i da su neki problemi jednostavno nerješivi, uvijek se moramo sjetiti da vrijeme zaista liječi sve rane. Tempus dolori medetur.

PIA: Četverogodišnji utjecaj klasičnoga obrazovanja nije nikako moguće zanemariti. Quot linguas calles, tot homines vales, kaže slavna latinska poslovica. Čak i kratkotrajan dodir s drugom kulturom obogaćuje čovjekovu dušu na neobjašnjive načine. Četiri god. učestalog i temeljitog izučavanja dvaju antičkih kultura, od morfologije do svjetonazora, širi čovjekove horizonte i pridonosi mogućnosti konkretnijeg oblikovanja vlastitih stavova. Klasičnu gimnaziju i vrstu obrazovanja koje mi je pružila vidim u neraskidivoj svezi s vlastitom osobnošću i stavovima. U potpunosti se prepustiti toku humanističkih i lingvističkih proučavanja i biti klasičar u pravom smislu riječi nezamjenjivo je iskustvo. Identitet klasičara podrazumijeva prekrasno umijeće razmišljanja koje će me pratiti dalje kamo god da odem.

Izdvojite događaje i osobe koje ćete posebno pamtiti.

PIA: Događaja je u četiri god. bilo mnogo, ali zbog slabosti ljudskoga uma nažalost sam ih  sklona zaboravljati. Ono što ne mogu zaboraviti utisak je i odraz svih tih događaja, ugodan osjećaj dolaženja u školu svaki dan sa znanjem da ću naučiti još pokoju činjenicu i postati malčice bolja nego što sam bila dan prije. Osobe koje ću posebno pamtiti su profesori koji su na svojim satima probijali granice vlastitoga predmeta. Pamtit ću mnoge interdisciplinarne sate prof. Medića, na kojima su povijest, lingvistika i kultura srasle u svojevrsnu vrstu nastave koja uopće nije usporediva s ostalim načinima obrađivanja zadanoga gradiva. Također ću pamtiti sate Grčkoga jezika kod prof. Matković, na kojima sam spoznala pravo lice grčke kulture na način koji je njoj prikladan, a to je spajanjem jezika i filozofije. Moram spomenuti i sate Filozofije kod prof. Funduk, koji su mi bez obzira na stečeno činjenično znanje bili vrijedna životna škola.

MARTA: Uvijek ću se, kao i svi klasičari, sjećati našeg maturalca u Rim. To nam je putovanje svima obilježilo 2. razred, ali očekivali smo da će nam putovanje u Grčku biti još 10 puta bolje. Tada nismo znali da smo u Italiji trebali mnogo više uživati jer se Grčka nije dogodila… Sjećam se da nam je vodič 20 minuta prije povratka u Zagreb rekao da klasičarima uvijek govori dvostruko više nego svim drugim školama, tad mi je bilo jako drago da sam upisala Klasičnu gimnaziju. Osim toga sjećat ću se i odlazaka u Skrad i Opatiju, kamo smo išli na dan norijade. U Skrad smo išli u 1. razredu, s tog se izleta najviše sjećam opće dehidracije. Opatija je bila zanimljivija. Tamo smo išli tri mjeseca nakon što smo se vratili iz Italije i zbog nepoznatih razloga meni se učinilo da smo opet u njoj. Nekoliko sam puta zbunjeno upitala ljude oko sebe zašto postoje i natpisi na hrvatskom, a na kraju izleta gotovo sam pala u more od čuđenja kad sam čula neke opatijske maturante kako pjevaju hrvatske pjesme. Sjećat ću se kako nas je prof. Pavlić uvijek pozdravljala s Valete discipulae discipulique i kako nas je prof. Svaguša na Povijesti uvijek ispitivao želimo li napredovati u životu (kad smo bili nemirni) pa nas je prebacivao u prve klupe. U lijepom mi je sjećanju i predstava Odiseja koju su učenici naše škole izveli 2019. u Gavelli.

U kojim ste aktivnostima, natjecanjima i projektima sudjelovale?

MARTA: U 1. razredu pohađala sam nastavu Retorike, a preporučila bih je svima koji planiraju postati maturanti generacije. To je posao koji zahtijeva mnogo javnog (i pismenog) izražavanja, a pisanje i proučavanje govora koje smo obrađivali na Retorici mnogo mi je pomoglo i za različite školske eseje i radove. U 2. razredu sudjelovala sam u pjevačkoj skupini Hosanna i pomagala u vođenju zbora. Uz putovanje u Italiju, božićni koncert koji smo održali u bazilici Presvetoga Srca Isusova jedno mi je od najljepših iskustava iz Klasične gimnazije.
Što se tiče natjecanja, natjecanje iz hrvatskoga, na kojem sam sudjelovala svake godine, uvijek mi bilo jako zabavno. U poznavanju grčkoga i latinskoga natjecala sam se u 3. i 4. razredu. U 2. sam se natjecala u njemačkom, a u 3. u logici. U 4. sam oborila osobni rekord natjecanja. Išla sam na hrvatski, grčki, latinski, matematiku, biologiju, kemiju i engleski.

PIA: Od fakultativnih predmeta pohađala sam Portugalski jezik. Sudjelovala sam gotovo svake godine na Natjecanju iz hrvatskoga jezika, a na Natjecanju iz latinskoga i grčkoga jezika posljednje dvije godine ostvarila sam dva druga i dva prva mjesta na državnoj razini. Također sam sudjelovala u klimatskome kolažu na kojem sam s prijateljima iz razreda diskutirala o trenutačnim problemima u vezi s globalnim zatopljenjem.

Kakvi su vam planovi za budućnost?

PIA: Budući da se u ovom trenutku još nalazim usred pisanja prijamnih ispita i državne mature, ne mogu još sa sigurnošću govoriti o svojem budućem zanimanju. Međutim, oni planovi o kojima mogu govoriti osobni su ciljevi – želim u budućnosti biti najbolja verzija sebe bez obzira na zanimanje i želim uvijek biti izvor pozitivne energije onima koji me okružuju. Cilj mi je biti sretna, što god ta rečenica za mene značila u bilo kojem trenutku. Također, cilj mi je isto tako i bezuvjetno usrećiti ljude koje volim jer smatram da u ovom užurbanom životu pretrpanom svakojakim obavezama temeljne vrijednosti poput ljubavi i sreće imaju najveću važnost. Bez obzira na sve okolnosti, plan mi je za budućnost neprestano napredovati i uvijek imati na umu ono što je zbilja bitno.

MARTA: Ljudi su mi često govorili da klasičari svojim obrazovanjem dobiju veliku širinu kad dođe do izbora fakulteta. To mi se činilo kao besmislica sve dok nije došlo do vremena da se jedan izabere. Svaka sam tri dana našla novi za koji sam bila uvjerena da je pravi izbor. Razmišljala sam o Filozofskom fakultetu, FER-u, PMF-u, Pravnom fakultetu, Muzičkoj akademiji… Svi su mi se svidjeli. Sada mi je prvi izbor studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tamo će mi svakako dobro doći znanje grčkoga i latinskoga, ali bila bih jako zadovoljna i na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, na kojem mi je posebno zanimljiv smjer ekoinženjerstva.

Poručite neodlučnim osmašima zašto trebaju upisati Klasičnu!

MARTA: Mislim da postoje dva glavna razloga zbog kojih bi neki mogli biti nesigurni u vezi s upisom u Klasičnu gimnaziju. Nekima bi se moglo činiti da će im učenje grčkoga i latinskoga biti preteško i da će biti u prevelikom zaostatku u odnosu na nastavljače. Mislim da je najbolji pokazatelj toga da neće činjenica da od dvije maturantice generacije jedna je od nas bila početnica u grčkom i latinskom, a druga nastavljačica. U OŠ nisam pohađala klasične jezike, ali mi to nije bio problem, a zbog velikoga truda mojih profesorica iz Grčkoga i Latinskoga, prof. Pešut i prof. Pavlić, išla sam i na natjecanja iz oba predmeta. Drugi razlog zbog kojega neki ne bi odabrali Klasičnu mogao bi biti da im se čini da će im neki predmeti, koje bi u njoj pohađali, biti nepotrebni. U Klasičnoj se može naučiti o tekstovima, pjesmama, dramama, anegdotama i uzrečicama o kojima se u drugim školama jednostavno ne predaje. Mislim da je takvo, kulturološko, obrazovanje jednako bitno kao i ono opće te da je Klasična gimnazija odličan izbor za sve koji bi se složili s Aristotelovom tezom da svaki čovjek po prirodi teži znanju.

PIA: Iskustvo učenja klasičnih jezika ne može se tako jednostavno sažeti u nekoliko rečenica. Mislim da bi svatko od nas trebao biti sklon otkrivanju i spoznavanju osoba i događaja od kojih je satkana naša okolina. Grčka kultura izravno je oblikovala suvremeni način i umijeće života, svojom politikom, književnošću, kazalištem, filozofijom, medicinom… Iako je u životu bitno napredovati, što me je vrlo dobro naučio prof. Svaguša, smatram da je jedini put samospoznaje zapravo put unazad, a učenje klasičnih jezika temelji se upravo na tome. Kad se sjetim svog pogleda na svijet prije klasičnog obrazovanja, shvaćam koliko stvari mi je bilo nejasno, koliko uzroka i posljedica nisam imala u vidu. Metamorfoza uma klasičnim obrazovanjem nešto je čemu bi svaka osoba u razvoju trebala težiti iako možda ne može u tom trenutku shvatiti koja je njezina bit. Nekad je, uzimajući u obzir svoj nedostatak iskustva, mudrije poslušati starije. Upravo je takav bio moj potez prije četiri god. i s ponosom ću reći da mi je taj bio jedan od najboljih.

FOTO: Alen Orlić

Uredništvo Časopisa MI
Uredništvo je skupina entuzijasta različitih interesa. Članovi uredništva vole književnost, znanost, putovanja, strane jezike, informatiku - i gnjavit će vas svojim pričama.

Povezani članci

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

pRATITE NAS

22,420ObožavateljiLajkaj
2,957SljedbeniciSlijedi
18,500PretplatniciPretplatiti

OZNAKE

nAJNOVIJI ČLANCI