Svi smo odrasli uz čaroliju animiranih filmova, pri čemu su američki blockbusteri često bili neizostavan dio našeg djetinjstva. Kad se hrvatski animirani svijet stavi u perspektivu globalne scene, često ostaje u sjeni. Unatoč tome hrvatska animacija doživjela je vrhunce s nezaboravnim animiranim serijalima poput Malih letećih medvjedića i Profesora Baltazara. Tradicija animiranog filma u Hrvatskoj postoji i dandanas te se njeguje raznim događajima poput Međunarodnog dana animacije.
Obilježavanje Međunarodnog dana animacije
Na Međunarodni dan animacije, 27. listopada, u Muzeju suvremene umjetnosti održana je projekcija animiranih filmova hrvatskih autora. Radi se o najnovijoj produkciji filmova objavljenih u posljednjih godinu dana. Uz filmski program proslavljena je i 20 obljetnica hrvatskog ogranka ASIFA-e, krovne međunarodne organizacije animiranog filma. U uvodom dijelu programa posjetitelji su imali priliku saznati nešto o Međunarodnom danu animacije. Ovu manifestaciju pokrenula je ASIFA u čast prve javne projekcije animiranog filma Théâtre Optique Emilea Reynauda u Parizu 28. listopada 1892. godine. Ovaj jedinstven događaj danas se obilježava u više od 50 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj od 2003. godine.
Prvi hrvatski 3D animirani film
Program ovogodišnje manifestacije bio je podijeljen u tri dijela. Prvi dio je bio namijenjen projekciji prvog hrvatskog dugometražnog 3D animiranog filma Cvrčak i Mravica koji je nadahnut poznatom Ezopovom basnom i bajkom Jean de La Fontainea, Cvrčak i mrav. Ideju za film smislio je Darko Bakliža, koji je 1999. napisao dječju kazališnu predstavu Cvrčak, mrav i Mrvica. Režirao ga je Luka Rukavina, a film je stvaran više od 10 godina. Dva glavna lika, Ket i Antoneta, predstavljaju dva odvojena svijeta, svijet buke, kaosa i kreativnosti s jedne, a svijet rada, reda i discipline s druge strane. Kako se zaljubljuju, unatoč očitim razlikama, uspijevaju stvoriti sklad.
Kratko, ali kreativno: revija kratkometražnih filmova
U nastavku je uslijedila revija kratkometražnih filmova. Prikazani filmovi razlikuju se u tehnikama animacije koje određuju stil kojim progovaraju autori.
Film Vrijeme koje dolazi autora Natka Stipaničeva na francuskom jeziku nastao je inovativnom tehnikom u kojoj se koristi umjetna inteligencija. Prikazuje stil metamorfoze zimskih priobalnih motiva koje bi ljudska ruka vrlo teško mogla kopirati. Glas u filmu smirujućim tonom diktira tekst francuskog dramatičara Jean-Luca Lagarcea “Du luxe et de l’impuissance” čime naglašava poetsku notu filma.
Sara Tomas se u svojem filmu Strana Strana koristi kombinacijom kolažno-rotoskopskre tehnike i digitalnog crtanja. Važna odrednica ovog filma je grad Zagreb gdje su snimljene sve fotografije korištene u filmu. Glavna tema filma zapravo je obilazak Zagreba koji odlično prikazuje ugodne gradske ambijente, ali i mane kao što su oštećene fasade i pločnici. Djelo opisima namijenjenima stranim posjetiteljima ujedno ukazuje na proturječja ovdašnjeg urbanizma i obnove te problematizira turistički diskurs.
Svrha autora Tvrtka Karačića je film čija radnja prati stanovnike malog sela koji marljivo rade, a povezani su nizom zupčanika i kotačića. Taj savršeno usklađeni mehanizam nadgleda mladić čiji kotačić neispravno funkcionira što ih vodi u propast. Film je izvrsna kritika kapitalističkog sustava i društvenih odnosa današnjice.
Sljedeći na repertoaru bio je film Ma! Ljubav je boja! animatorice Nikoline Žabčić. Tema ovog filma fokusira se na ljubav prema manjim stvarima, ali važnijim od materijalnog obilja i distrakcija koje nas svakodnevno okružuju. Također, naglašava da je većina današnje komunikacije virtualna, te je mnogo ugodnije živjeti u trenutku i komunicirati uživo. Muškarac i žena, kao dva protagonista ove priče, upoznaju se u hladnom i bezbojnom svijetu i njihovi sporadični susreti vrlo brzo pretvaraju se u ples pun boja.
Stop-motion film Republika autorice Antonije Begušić simbolička je satira koja govori o strukturi društva i vrlinama koje Platon postavlja kao esencijalne za funkcionalno društvo. Inspiriran je Dubrovačkom Republikom, a radnju nose povijesno utemeljeni karnevalski likovi, koji su u vrijeme karnevala bili plaćenici Republike i čiji je posao bio kanalizirati nezadovoljstvo puka i ismijavati vladajuće.
Slijedi Mačja hrana Antonija Klasića, simpatična animacija s daškom horora i crnog humora. Duh se kao glavni lik pojavljuje u zagrobnom životu. Ulazi u konflikt s čuvarom podzemlja zbog želje da se vrati u svoje tijelo kako bi se ponovno susreo sa svojim ljubimcem mačkom.
Babuška ima novog dečka šaljiva je queer bajka autora Deana Hamera na ruskom jeziku. Film tematizira predrasude prema drugačijima, daje razne poglede na istospolne veze i ukazuje na potrebu prihvaćanja drugih i različitih.
Film Horizont autorice Morane Marije Vulić vodi gledatelje u alijenirani svijet, iz kojeg se protagonist pokušava odvojiti. Alegorijski prikazuje suočavanje s nepoznatim i izlazak iz svoje sigurne zone. Također, poručuje da se ne podcjenjujemo i da smo sposobni učiniti više nego što mislimo da možemo.
Film Eeva autora Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova, nastao u hrvatsko-estonskoj koprodukciji vodi nas kroz najtužniji dan Eevina života. Film je osvojio brojne nagrade uključujući nagradu “Alexeïeff – Parker” na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju 2023. Također, ovo je prvi hrvatski animirani film koji je uvršten u program natjecanja uglednog festivala Berlinale Shorts.
Kvaliteta i raznolikost prikazanih filmova svjedoče o visokoj umjetničkoj vrijednosti što postavlja velika očekivanja pred mlade autore. Oni nastavljaju širiti granice kreativnosti na animacijskoj sceni pa se može zaključiti da hrvatski animirani film, osim svoje bogate prošlosti, ima i obećavajuću budućnost.
