Pjesnikinji za rođendan
Kada bih vas pitala da nabrojite nekoliko suvremenih hrvatskih književnica, koliko bi vas zapravo moglo odgovoriti na to pitanje? Nažalost, danas se, čini mi se, sve manje obraća pažnja na suvremene hrvatske književnice. Povodom toga 10. travnja 2024. godine, na rođendan književnice, pjesnikinje i prevoditeljice Vesne Parun, u 18 sati u Knjižnici Božidara Adžije, iz mreže Knjižnica grada Zagreba, održalo se predstavljanje školskoga projekta „Čitanje suvremenih hrvatskih književnica“. Vesna Parun svojom je zbirkom “Zore i vihori” otvorila prostore stvaralaštva mnogim budućim hrvatskim književnicama, a mi ovim projektom želimo ukazati na njihovu (ne)primijećenost u obrazovnom sustavu.
Ideja o projektu
Predstavljanje je uvodnom riječju započela knjižničarka Iva Džambaski, koja je i vodila cijelo predstavljanje. Nakon nje projekt je nazočnima predstavio Alen Orlić, profesor Hrvatskoga jezika u Klasičnoj gimnaziji, koji je i organizator samoga projekta i njegova predstavljanja. Profesor je objasnio da je jedna od stvari koja ga je potakla na osmišljavanje istog bio intervju sa suvremenom hrvatskom književnicom Oljom Savičević Ivančević, koji je pročitao u kulturnom prilogu jednih dnevnih novina u vrijeme planiranja nove nastavne godine, u kojem je spisateljica progovorila o položaju suvremenih hrvatskih književnica, a potaknula ga je i činjenica da u srednjoškolskom kurikulu za Hrvatski jezik među autorima obveznih djela za cjelovito čitanje nema nijedne književnice. Profesor Orlić istaknuo je da su u ovom projektu učenici ukupno predstavili više od 40 suvremenih hrvatskih književnica i više od 60 različitih književnih djela tih književnica.
Suvremene književnice kao projektna lektira
Nekoliko učenika predstavilo je djela suvremenih hrvatskih književnica koja su pročitali u sklopu projekta u kojem sudjeluju svi učenici 3. a, 3. b, 4. b i 4. c razreda naše škole. Izlaganje je otvorila učenica Sunčica Bencetić (4. c) predstavljanjem romana Susjed (2015. g.) književnice Marine Vujčić, a nakon nje slušali smo Lindu Gale (4. c) o romanu Slavenke Drakulić Frida ili o boli (2007. g.). Mara Lešić (4. c) predstavila nam je zbirku kratkih priča Julijane Matanović I na početku i na kraju bijaše kava: kolokvij o kavi (2014. g.) dok je Alen Ćehajić (4. b) izlagao o pjesničkoj zbirci Monike Herceg Vrijeme prije jezika (2020. g.). Vanja Vislav Dolibašić (3. a) predstavio je pjesničku zbirku Nešto nije u redu? (2000. g.) autorice Tatjane Gromača. Tatjanu Gromača spominje i Staša Aras (Stanislava Nikolić Aras) u romanu Horror vacui ( 2021. g.), koji je predstavio Karlo Greguraš (3. b). Roman Očenaš (2022. g.) Ive Ušćumlić predstavila je Antea Kanaet (3. a), a nakon toga učenica Vanesa Elshani (3. a) kazivala je pjesmu Ne čitaš žene iz pjesničke zbirke Divlje i tvoje suvremene hrvatske književnice Olje Savičević Ivančević čime je završilo predstavljanje.
Izložba o “zapostavljenim književnicama”
Na kraju izlaganja knjižničarka Iva Džambaski pozvala nas je da razgledamo postavljenu izložbu „Čitanje suvremenih hrvatskih književnica: zapostavljene književnice“, koja se nalazila u Studijskoj čitaonici i izvan nje. Posjetitelji su mogli vidjeti izložena i ostala djela suvremenih hrvatskih književnica koja nisu bila uključena u samo izlaganje, ali smo ih čitali u sklopu projekta.
Poučno i raznoliko
Predstavljanje školskoga projekta bilo je doista jako zanimljivo i poučno, a učenici su odradili odličan posao u predstavljanju djela i njihovih autorica. Izbor knjiga bio je raznolik tako da je svaki posjetitelj mogao naći nešto za sebe. Projekt nas je upoznao s mnogim suvremenim romanima i zbirkama te nas potiče da ih ne zaboravimo, ali i promislimo što nam svojim riječima poručuju njihove autorica, hrvatske „zapostavljene književnice“.
FOTO: prof. Davor Svaguša, Facebook Klasične gimnazije
