Planine ludila (At the Mountains of Madness)

JEDAN OD NAJUTJECAJNIJIH AUTORA ŽANRA HORORA

Nestale ekspedicije, misteriozni gradovi usred pustoši, užasi zakopani pod ledom – sve je navedeno moguće pronaći u priči koju je Howard Phillips Lovecraft napisao 1931., a postala je kultni klasik žanra horora tek mnogo godina nakon njegove smrti.

John Carpenter, redatelj filma Stvor (The Thing) više je puta istaknuo svoju ljubav prema Lovecraftovu radu.

U svome je relativno kratkome životu Lovecraft napisao veći broj djela koja variraju svojom kvalitetom, a Planine ludila (At the Mountains of Madness) na prvi su pogled neugledno djelo opsega svega stotinjak stranica. No, izgled često vara: ova je priča pokrenula cijeli žanr, takozvani lovecraftijanski horor, za koji je karakteristična bespomoćnost protagonista u odnosu na užas s kojim se suočava. Ipak, djelo je uspio objaviti tek 1936., i to u nastavcima, u časopisu znanstvene fantastike Astounding Stories.

Cijelu je priču ispripovjedio William Dyer, mladi geolog koji je dobio priliku sudjelovati u ekspediciji na Antarktiku. Odmah je vidljivo da je nešto pošlo po zlu jer su nalazi geologa kontradiktorni: fosili tropskih organizama zakopani su pod ledom, geološki su slojevi krivo posloženi te ekspedicija nailazi na bizarne formacije za koje smatra da su postankom vulkanske, ali koje su odveć slične arhitekturi. Vrhunac je misterija kada se tim probije u ogroman kompleks špilja i tamo pronađe četrnaest zamrznutih primjeraka vrste nepoznate znanosti. A nakon toga… pa, takvo vam što ne mogu reći, no mogu vam obećati nezamislive zavrzlame i mnoštvo iznenađenja.

Mane su ove knjige (možda i žanra) relativno dugi opisi pejzaža s mnogo stručne terminologije koja može odbiti prosječne čitatelje, ali unatoč arhaizmima i ponekad zbunjujućim opisima neizmjerno visokih planina i gradova neizgrađenih ljudskom rukom, zbilja od srca preporučam ovu knjigu (ako ne zbog nje same, onda svakako zbog njena snažnog utjecaja na pop-kulturu).