„Kroz mulj i sluz“ s Mladim biolozima
U petak predvečer 26. siječnja grupa Mladih biologa skratila je nastavni dan i uputila se hladnim zagrebačkim ulicama prema KIC-u (Kultuno informativnom centru) da bi posjetila interaktivnu izložbu Kroz mulj i sluz. Šetnja uz neobavezno čavrljanje koje omogućuje zajedničko vrijeme unijela je toplinu i opuštenost u uobičajeno često formalan odnos učenika i nastavnika.
Skupina sastavljena od 16 učenika i nastavnice Ane Sladoljev nije znala što očekivati u izložebnome prostoru. Provukli su se kroz ugodni žamor kafića u prizemlju i uputili se prema prvom katu Kulturno informativnog centra da bi se pred njima otvorio prostor posvećen bićima koja su posvuda i koja svojim postojanjem osiguravaju život na Zemlji.
Biti, postojati i razmišljati s bakterijama, gljivama i algama
Skupinu je na drugome katu dočekao pomalo iznenađen kustos koji je bio vidno zadovoljan brojem posjetitelja iz Klasične gimnazije. Eksponata je bilo svega nekoliko, no bili su izuzetno zanimljivi i neobični te su potaknuli posjetitelje na promišljanje o procesima koji život znače kao što su fotosinteza, disanje, razgradnja uginulih organizama, simbioza…
Interakcijom s pojedinim eksponatima učenici su i sami postali dio izložbe i procesa koje su oni predstavljali. Primjerice, mogli su udisati kisik koji su proizvodile alge u jednoj posudi. Izdisanjem su im vraćali ugljikov dioksid kako bi one nastavile s procesom fotosinteze. Ispuhujući zrak u tekućinu s algama prostorija se ispunjavala neobičnim zvukovima što je pojačavalo doživljaj neobičnosti.
Na izložbi se mogu kušati i pilule s probioticima – „dobrim“ bakterijskim kulturama koje se inače unose u organizam hranjenjem, a koje su za ovu priliku uzgojene u kontroliranim uvjetima u pripremi izložbe. Tijekom konzumacije pilula preko slušalica može se čuti kratko predavanje o dobrobiti bakterija koje su stalni stanovnici čovjekova organizma.
Ispunjena praznina
Vrlo je zanimljiv eksponat “prazni komad zida” uz koji stoji opis Ovdje možete vidjeti prekrasnu koloniju bakterija Micrococcus, tipičnu vrsta mikroorganizma u zatvorenim prostorima koja vjerojatno dolazi s odjeće ili kože bivšeg posjetitelja izložbe. Osim toga, u centralnom dijelu prostorije postavljeno je odijelo koje je izradila skupina znanstvenika kako bi pokušali zvukom i grafom prikazati kemijsku komunikaciju koju gljive ostvaruju svojim micelijima (podzemnim dijelovima gljiva).
Čini se da je autorica izložbe sa suradnicima uspjela u želji da široj publici skrene pozornost na svijet bića koja čovjek uglavnom ne primjećuje i probudi zanimanje za potrebu očuvanja okoliša kako bi se osigurao opstanak ovih živih bića o kojima zapravo ovisi čovjekova egzistencija. Klimatske promjene, koje u većoj ili manjoj mjeri dotiču svakoga od nas svakako su tema o kojoj znanstvenici, umjetnici, nastavnici, novinari, političari moraju osvještavati široku populaciju.
Poticaj na promišljanje
Prvotno čuđenje koje je u posjetiteljima izazvalo pitanje: Od čega sve čovjek napravi izložbu, nakon doživljene i proživljene izložbe ustupilo je mjesto važnijim pitanjima poput: Zar je moguće da će ljudska populacija uništavajući ova bića odrezati granu na kojoj sjedi? Na čemu počiva život na našoj planeti? Koja je naša uloga u ciklusu kruženja tvari i opstanka održivih uvjeta života?
Ako je nekoga misao ili duh poveo iz tema ovozemaljskog raspadanja i propadanja u duhovne visine onda smo zaista bili privilegirani doživjeti avanturu dodatnih dimenzija i dotaknuti čovjekove visine i osobitosti koje ga uzdižu iznad ostalih stvorenja. Naravno uvijek imajući na umu da smo jedni o drugima ovisni. Tko će na kraju imati zadnju riječ – bakterije ili čovjek tek se mora otkriti.
FOTO: Ana Sladoljev
