Umijeće učenja

Jeste li se ikada zapitali učite li pogrešno? Predavanje Matka Novosela koje su 28. 11. odslušali maturanti Klasične gimnazije moglo bi vam razbistriti to pitanje. Matko Novosel trener je u kompaniji Whirpool koji se sustavno bavi edukacijom povezanom s radnom učinkovitošću, povećanjem produktivnosti i učenjem povezujući pritom spoznaje moderne neuroznanosti i psihologije.

Dobra vijest za sve ljubitelje kave

Kvalitetno učenje započinje kvalitetnim buđenjem. Preporučeno je odgoditi ranojutarnju kavu i umjesto nje popiti dvije čaše vode jedan do dva sata nakon buđenja te pojesti nešto slano. Budući da se voda ne unosi u organizam tijekom spavanja, moguće je ući u stanje blage dehidracije pri kojoj se sužavanju žile u mozgu. Dakle, unošenjem vode mozak se budi, a dodatan unos soli pomaže stvaranju neuroloških impulsa, odnosno misli. Takve navike pomažu bržem razbuđivanju i zadržavanju radne učinkovitosti tijekom dana.

Kava ili točnije kofein mogu biti ključna pomagala u učenju ako se pravilno koriste. Naime, kava ne čini čovjeka budnijim u pravom smislu, ali blokira osjećaj umora u mozgu koji je uzrokovan kemijskim spojem adenozinom. Nakon buđenja razina adenozina u mozgu još uvijek je jako visoka, pa se nakon buđenja često osjećamo pospano. Nakon nekog vremena količina tog spoja opada. Potpuno će se razgraditi nakon sat do dva i upravo se tada preporučuje ispijanje prve jutarnje kave. Ako se prva kava ispije dok je količina adenozina izrazito visoka, on će tijekom dana samo nastaviti rasti od trenutne vrijednosti. S druge strane, ako je kava popijena u preporučeno vrijeme, količina adenozina manje raste jer mu je početna vrijednost nula. Na taj način čovjek se osjeća znatno odmornije kada kava konačn prestane djelovati.
S obzirom na psihološke učinke kave, posebice nervozu, preporučuje se piti je otprilike pola sata prije ispita, odgovaranja i sličnog jer su kratko nakon ispijanja kave prisutni samo njeni pozitivni utjecaji na fokus. Također, preporučuje se izbjegavati pića s visokim razinama kofeina (kave, energetska pića i sl.) 11 sati prije spavanja jer će u suprotnome oni utjecati na faze sna i učenje koje se u tim fazama događa.

Odmori se, zaslužio si

Nakon što ste ipak uspjeli popiti svoju jutarnju kavu, došlo je vrijeme za učenje. Novosel ističe da se najbolje uči u dubokom fokusu, stanju koje je najbolje opisati kao svojevrstan trans. Radi se o periodu potpune usredotočenosti tijekom kojega se zanemaruju drugi vanjski podražaji. Mogućnost da se u takav fokus uđe kad god je potrebno tajna je kvalitetnog učenja. Kao jedan od trikova za postizanje usredotočenosti Novosel ističe ,,metodu mete”: izabire se neka točka, slovo ili slično i fokusira se na nju otprilike minutu. Kada se uspješno uđe u duboki fokus, vrijeme je za učenje. Tijekom učenja treba izbjegavati multitasking jer mozgu treba desetak minuta da se ,,prebaci” s jednog zadatka na drugi i tako se puno teže usredotočuje. Mozgu se ne može potpuno usredotočiti na više stvari odjednom te je zato bolje na poruke odgovoriti nakon učenja.

Važno je znati i kada s učenjem prestati. Nakon otprilike 70 do 90 minuta učenja koncentracija i mogućnost pamćenja znatno opadaju. Tada treba napraviti stanku od 20 minuta potpunog mira – dakle, bez mobitela, televizora i dr. Za vrijeme tih dvadesetak minuta bilo bi najbolje sklopiti oči i prepustiti se mislima. U tom periodu mozak će podsvjesno ponovno proći sve o čemu se učilo i pohraniti podatke. Takvo stanje mira valja uzimati i u manjim intervalima od 20 sekundi nakon neke cjeline ili paragrafa.

Od jastuka do petice

Spavanje ne pomaže samo odmoru, već služi i kao način da mozak pregleda i pohrani sve informacije koje je tijekom dana primio. Može se reći da na neki način učimo spavanjem. Ostanete li budni cijelu noć prije bitnoga ispita ne samo da ćete biti umorni i kognitivno sporiji već ćete se sjećati znatno manje nego da ste odspavali preporučen broj sati. Postavlja se pitanje koliko je sna potrebno za kvalitetan odmor, no na to pitanje nema jedinstvenoga odgovora. Neki ljudi prirodno spavaju dulje, a neki kraće ili neki pak zaspu ranije, a neki kasnije. To je mehanizam ostao još od naših predaka koji su se razmjenjivali na noćnoj straži. No, općenita granica ipak postoji – spavanje kraće od pet do šest sati poremetit će mogućnost mozga da pohrani informacije, a za tijelo je pak najbolje odspavati osam sati.

U naponu snage

Sigurno ste čuli da mala djeca najbolje uče jezike i da su nalik spužvama po upijanju informacija, no izgleda da taj period traje nešto dulje. Kako gospodin Novosel kaže do dvadeset i pete godine učenje i upijanje informacija na svome je vrhuncu. Nakon toga sposobnosti učenja opadaju i postaje znatno teže naučiti nove informacije, a posebice jezike.

TEKST: Antonija Česi

FOTO: Galjina Venturin, Erik Lipovčan, Sara Pavišić, canva.com