Na predavanju u organizaciji Društva zagrebačke Klasične gimnazije 20. ožujka u klasičnom kabinetu okupile su se sve generacije klasičara, a većinom one najstarije kako bi čule ponešto o projektu Zagreb dok ga još nije bilo – prije 1094. Predavanje su vodili voditelji projekta Nenad Jandrić i Ozren Domiter. Osim njih, važni voditelji ovog projekta (no pokojni) bili su Zoran Gregl i Željko Kovačić.

Tri desteljeća – petnaest obilježenih lokacija

Ovaj projekt koji se provodi duže od tri desetljeća, tj. od 1990., a stoji iza postavljanja povijesnih spomenika koji se mogu primijetiti ne samo u centru grada već i u gotovo svakom naselju Zagreba. U projektu se za svaki pronađeni povijesni predmet napravi njegova kopija te se ta kopija u obliku spomenika postavi na mjesto pronalaska predmeta. Prvi spomenik u projektu koji je realizirao Zoran Gregl bio je nadgrobni spomenik Poncija u središtu današnjeg Kerestinca. Tijekom postavljanja spomenika Rimljanina u Petrinjskoj u projekt se uključuju Nenad Jandrić i Željko Kovačić. Dosad su postavljanjem spomenika ili reljefa obilježene brojne lokacije: Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu, spomenik novčiću cara Hadrijana na pročelju Županijskog suda, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića…

Jedan od najpoznatijih spomenika je mali kip Jupitera koji je stajao u Banjačićevoj ulici, a voditelji projekta su ga nazvali: „bog koji nestaje“ . Naime, taj je mali kip pet puta bio ukraden i isto je toliko puta vraćen na svoje mjesto.

Na predavanju se razgovaralo i o budućim projektima, a jedan od njih je postavljanje spomenika starohrvatskim srednjovjekovnim naušnicama pronađenim na Kaptolu.

FOTO: Ivana Črnelč