7.9 C
Zagreb
Ponedjeljak, 18 listopada, 2021

Crno-bijela fantazija

IZOŽBA OPUSA JOSIPA KLARICE

Trenutno su u Modernoj galeriji izložene fotografije jednog od najcjenjenijih i najutjecajnijih suvremenih hrvatskih fotografa Josipa Klarice. Rođen 1946. godine u Beogradu, svoje obrazovanje nastavio je u Hrvatskoj od 1961. do 1966. u Školi za primijenjene umjetnosti te je diplomirao 1977. filmsko snimanje na FAMU u Češkoj.

Ivan Posavec: Josip Klarica (izvor: ulupuh.hr)

Klarica stvara u periodu od druge polovice 20. stoljeća pa sve do iznenadne smrti prošle godine. U kratkom vremenu on stječe malu publiku svojim, može se reći, nadrealističkim fotografijama na kojima se većinom nalaze motivi mrtve prirode (dijelovi životinjskih ostataka, čaše, stolovi, ogledala,…), pejzaža (Maksimir, Novi Zagreb), a nađe se i pokoji portret…Također su izložene i njegove vlastoručno napravljene kamere, npr. camera obscura te replika prvog panoramskog fotoaparata preuzeta od Fridricha von Martensa iz 19. stoljeća. Zapravo je u ovoj izložbi obuhvaćeno punih pola stoljeća njegova rada te je većina eksponata ostavština sačuvana u njegovoj obitelji.

Motivi

Da se vratimo na njegove motive i sam način fotografiranja… Klarica fotografira isključivo crno-bijele fotografije. One su tamne, hladne, melankolične, pomalo jezive te se jasno vidi određena repetitivnost, rutina. Npr. postoji više slika sličnog, gotovo istog motiva čaše, stola i razbijenog ogledala postavljenih usred livade ili u blizini šume. Gotovo kao da fotografija traži da promatrač protumači što je fotograf htio reći – kao da nas zbunjuje, iskušava i izaziva. Stoga se Klaričin rad može shvatiti kao rad umjetnički orijentiranog fotografa koji se ne oslanja na spontanost. Također, zbog toga što je birao situacije niske razine svjetlosti, koje su oprečne zakonitostima svakodnevne fotografije. Kao što je hrvatski povjesničar umjetnosti Želimir Koščević bio rekao: “Josip Klarica slike ne uzima, već ih stvara.”

Drugi izvrsni Klaričin motiv bio je pejzaž – fotografije Novog Zagreba i Maksimira. Maksimirski pejzaži zapravo su njegov najpoznatiji ciklus na kojem je radio tijekom cijele svoje karijere. Izloženo je nekoliko panorama koje su snimljene tijekom maglovitog i opustošenog dana u Maksimiru. Budući da je slika slikana njegovom vlastitom panoramskom kamerom, to jest vidi se područje od skoro 360 stupnjeva, dobiva se osjećaj kao da se nalazimo u poznatom parku, kao da osjećamo hladnoću koju magla rasprostranjuje tim područjem. Takvu iluziju postigao je premazivanjem papira fotoosjetljivom materijom koja pridonosi specifičnoj apatiji izraženoj na njegovim slikama.

Maksimirska panorama snimljena kamerom koju je izradio Klarica.

Utjecaj slavnoga Franza Kafke

Izvrstan primjer nadrealizma: kokošje nožice koje vire iz posude.

Na Klaričinim slikama mogu se uočiti tragovi mladoga Franza Kafke, češkog pisca poznatog po romanu Proces i pripovijetci Preobrazba. Kafkin je utjecaj pogotovo uočljiv na istoimenoj i moglo bi se reći najpoznatijoj fotografiji gdje se nalazi glava mrtvog pasanca, čaša, četka za kosu i tanjur koji su izloženi na stolu. Fotografija izaziva dosta neugodan i mučan osjećaj, zarobljava nas u nelagodnoj vrtoglavici intenzivne dramatičnosti, ali ne pušta da maknemo oči s nje. Ovim lijepim primjerom nadrealizma Klarica upotpunjuje razdoblje svojeg omaža Kafki i utvrđuje svoj fotografski stil.

Josip Klarica je nad umjetničkim i tehničkim procesom imao potpunu kontrolu. Ostavio je prepoznatljiv i snažan trag te uokvirio određeno razdoblje u hrvatskoj fotografiji i umjetnosti. Zadivljujuća izložba ostaje otvorena do 7. studenog, stoga svakako požurite i opustite se uz promatranje Klaričina opusa.

FOTO: Tara Duralija

Prethodni članakNovi rekord u bacanju kugle
Sljedeći članakRun, Barbara, run
Tara Duralija
Tara u slobodno vrijeme voli čitati, pisati i dobro se provoditi na koncertima.

Povezani članci

OZNAKE

nAJNOVIJI ČLANCI