-3.1 C
Zagreb
Utorak, 30 studenoga, 2021

Potraga za kreativnim umjetničkim procesima u doba korone

Kazališni festival „DANKA“

Potreba za stvaranjem oduvijek je bila  prisutna u čovjeku, on je kreativno biće koje teži istraživanju, otkrivanju novih stvari te otkrivanju samog sebe. Današnji svakodnevni život pred nas stavlja ozbiljne izazove, borba s pandemijom nije laka ni za koga, ljudi su demotivirani i iscrpljeni te se baš zato treba diviti onima koji čak i u najizazovnijim situacijama ostaju motivirani i uporni te svojim projektima omogućavaju da bar na tren zaboravimo na sve probleme. Da takvi ljudi postoje i danas, može se dokazati i na primjeru kazališnog festivala „Danka“.

Projekt je nastao po ideji i na inicijativu studentice kazališne produkcije Katarine Grgić (ADU, 1. god. diplomskog studija produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti).

24 sata kreativnosti

Festival „Danka“ je 24-satni kazališni festival studenata Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, koji se razvio u doba korone kao reakcija studenata na pandemiju te iz potrebe za stvaranjem i realiziranjem novih ideja i projekata. Na festivalu profesori i studenti zajedno stvaraju program, od pisanja originalnih dramskih tekstova na zadanu temu, susretanja glumaca i redatelja s tekstovima, cjelodnevnih priprema i proba, do izvođenja pet kratkih premijernih dramskih predstava.

Ove godine otvorenje festivala „Danka“ održano je u petak, 8. listopada s početkom u 19.00 sati, a trajao je do idućeg dana sa završetkom u 21.30 sati. U petak navečer otkrivena je tema festivala na koju su dramaturzi imali cijelu noć da osmisle i napišu pet dramskih tekstova. U subotu ujutro svaki dramski tekst upoznao je svoj tim redatelja i glumaca te je svaki tim imao devet sati da napravi dramsku predstavu u maksimalnom trajanju od 15 minuta. U subotu s početkom u 19.30 sati festival je bio otvoren za javnost, reflektori su se upalili te su predstave, nastale u tih posljednjih 24 sata, bile spremne za izvođenje. Festival se održao u dvorani F22 gdje studenti akademije inače imaju probe. Prije samih izvedbi dramskih predstava, izvedena je pjesma festivala koju je napisao student treće godine ADU odsjeka produkcije, Vedran Bošnjak.

Tema ovogodišnjeg festivala bila je pjesma Self Control izvođačice Laure Branigan.

U okviru festivala tijekom 24 sata nastaje pet kazališnih petnaestominutnih predstava koje se zatim igraju pred publikom u završnome dijelu festivala.

Izvedene su predstave „Drama koja prolazi Bechdel test“ autorice Antonele Tošić u režiji Nike Bokić te izvedbi Sare Staniće, Lene Medar i Marina Stevića, zatim predstava „1984.“ autorice Nataše Rajković u režiji Patrika Sečena i izvedbi Andrije Nazlića, Filipa Lugarića i Antonija Agostinija, „Domina“ autora Filipa Rutića u režiji Aide Bukvić i izvedbi Lare Nekić, Ree Bušić i Lucije Alfier, dok je četvrta u nizu predstava „Subota. 3:53“ nastala pod autorskim perom Mije Laure Juričić u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Dore Dimić Rakar, Dorotee Ilečić Sever i Lovre Jurage. Za sam kraj izvedena je predstava „Smrt Laure Branigan“ autora Vida Leža u režiji Martine Đekić i izvedbi Klare Fiolić, Lidije Penić Grgaš i Eme Šunde.

Radijska postaja DANKA – FM

Radio postaja jedan je od načina približavanja festivala široj publici u doba pandemije.

Cijeli proces festivala popraćen je privremenom radijskom online stanicom te su tako atmosfera festivala kao i njegov sadržaj bili dostupni širem auditoriju. Emisiju je vodio student Akademije dramskih umjetnosti Dražen Krešić (2. god. diplomskog studija kazališne i radijske režije) uz brojne goste koji su imali priliku zabavljati slušatelje tijekom cijelog festivala. Program radio stanice sastojao se od prijenosa priprema festivala, radio drama studenata akademije, emisija uživo s gostima (npr. emisija „U čemu je problem“), humorističnih oglasa, intervjua s pojedinim studentima i odabranog glazbenog programa. Studio radio stanice nalazio se u dvorani F22 gdje je i sam festival održan. Danka FM i prijenos festivala uživo primjer je snalažljivosti što se tiče dostupnosti projekta široj javnosti pogotovo u vrijeme pandemije, zbog čega je ljudima koji nisu mogli uživo prisustvovati festivalu omogućen uvid u projekt.

Ni kritika nije zaboravljena

Cijeli proces pratili su kritičari koji su u sklopu radionice, koja se sastojala od interaktivnog niza vježbi u suradnji s udrugom Kurziv, nakladnikom portala Kulturpunkt.hr, davali svoje afirmativne dojmove tog umjetničkog procesa te nakon festivala napisali osvrte na cijeli festival. Cilj radionice blic-kritike bio je na kreativan način pristupiti eksperimentalnim izvedbenim praksama.

Iz svega gore navedenog može se zaključiti kako je jedan od poticaja organizacije ovakvog projekta, koji se odvija u samo 24 sata, nastao iz potrebe spajanja svih procesa u što kraćem vremenu. Tako se neizvjesnost i potencijalni rizik od odgađanja projekta zbog pandemije svodi na minimum. Upravo iz te potrebe provedbe projekta u što kraćem razdoblju, otvorila se sjajna mogućnost za kreativnost, posvećenost, fokusiranost i sinergiju aktera ovog festivala iz čega je nastalo nešto sasvim jedinstveno na zagrebačkoj sceni.

FOTO: Mia Cvitković i Kala Eror

Prethodni članakCrno-bijela fantazija
Sljedeći članakMAT liga
Margareta Ivoš
Margareta voli poeziju i kazalište. Najviše voli slušati rock i blues.

Povezani članci

OZNAKE

nAJNOVIJI ČLANCI