Aristofanovim Pticama proslavili Dan Klasične gimnazije

Sretan 417. rođendan našoj Klasičnoj!!! Proslavili smo ga lijepo, razigrano, prpošno, šareno, veselo i duhovito uz nastup Antičke dramske grupe koja je aktualizirala i na scenu postavila Aristofanovu komediju.

Lucija Lukačić (korovođa)

Skoro 2500 godina Aristofanove Ptice nasmijavaju publiku diljem svijeta, pa tako i našu. Povodom Dana Klasične gimnazije Antička dramska skupina predvođena profesoricom Dubravkom Matković, uz tehničku podršku profesora Mislava Gjurašina, izvela je modernu interpretaciju ove slavne antičke komedije 3. lipnja 2024. u 19 sati u Kazalištu Vidra. Ova predstava oduševila je sve gledatelje te je bilo predivno vidjeti raznoliku publiku ujedinjenu u smijehu.

Ptice su prvi put izvedene 414. godine pr. Kr. i često se navode kao jedan od prvih primjera utopije u svjetskoj književnosti. Ovo ironično djelo savršeno se i danas povezuje s publikom zbog svojih svevremenskih tema kritiziranja vlasti i korupcije u državi.

Ukratko, Pisteter (Vjeran) i Euelpid (Nadan) izmoreni stanjem i obvezama u Ateni, napuštaju svoj polis i traže Pupavca (koji je nekada bio čovjek Terej) kako bi ga zamolili za pomoć. Žele da im Terej pokaže savršeni grad bez istih onih obveza zbog kojih su napustili Atenu, ali kad im on priopći da takvoga grada nema, Pisteter predlaže da ptice naprave svoj. Kukunebograd bio bi savršen grad između neba i zemlje bez poreza, naporne politike i bilo kakve odgovornosti te bi istovremeno oslabio i bogove i ljude time što bi onemogućio prinošenje žrtava bogovima. Ptice, oduševljene idejom da će ponovno vladati nebom i zemljom, slušaju Pistetera i grade Kukunebograd ne shvaćajući da je Pisteter sebe postavio za upravitelja.

U grad počinju stizati ljudi koji zahtijevaju krila, ali Pisteter u njima vidi konkurenciju i tjera ih natrag na zemlju, zatim dolazi glasnogovornica bogova Irida (Duga) koja im otkriva istinu – Kukunebograd ne postoji i Zeus ponovno treba vladati svime, ali je i ona ubrzo protjerana. Prometej u činu odmazde Zeusu, zato što ga je prikovao na Kavkaz, govori Pisteteru kako da iskoristi slabost bogova. Na kraju dolazi mirovno poslanstvo božanskoga svijeta – Posejdon, Heraklo i Tribal koji postižu dogovor s Pisteterom.

Predstava je sama po sebi impresivna, ali ono što ju je oživjelo naši su nevjerojatni glumci. Uz učenike koji su već sudjelovali u izvedbama te su navikli na pozornicu i svjetla reflektora, pokazali su se i novi talenti koji će se sigurno još iskazati u budućim nastupima. Strast i profesionalnost naših glumaca, kao i njihova uvježbanost, pokazali su ne samo njihovu volju za nastupom i ljubav prema sceni, već i nevjerojatnu sposobnost naših profesora da prirede zabavno i pamtljivo kazališno iskustvo za sve uzraste.

ULOGE:
PISTETER (VJERAN)- Đuro Hameršak; EUELPID (NADAN)- Leon Rilović; PUPAVAC TEREJ- Roko Ciglenečki; UMJETNICA- Barbara Teklić; PROROČICA- Lora Lautar; MATEMATIČAR- Lovro Prebil Pšeničnik; INSPEKTOR- Maks Kreszinger, NESIN- Filip Smolej; DOUŠNICA- Sunčica Bencetić; IRIDA-DUGA- Anamaria Perčić; PROMETEJ- Josip Ćuk; HERAKLO- Vid Čilić; TRIBAL- Sven William Linn;

SOLISTI MEĐU PTICAMA
: Lucija Lukačić (korovođa), Tadej Dobrić (Terejeva ptičurina), Sofija Lalić, Marko Marić, Zvonimir Marić

KOR – PTICE: Dora Arar, Vid Balja, Nesa Bešlić, Luce Ciglenečki, Dora Dvojković, Morana Gregorić, Emanuela Gudelj, Lea Hajster, Marta Hrvačić, Maja Lea Lapple, Leonarda Litva, Iva Muškić, Marta Pavić, Ilijana Radić, Magdalena Šanko, Anja Šlibar, Rebeka Vukoja

Dramaturšku obradu i aktualizaciju teksta napravila je profesorica Dubravka Matković. Za predivne kostime zaslužna je Antička kostimografska grupa i njihova voditeljica, profesorica Danica Franić. Plakat za predstavu osmislila je i izradila učenica Emanuela Gudelj. Oblikovatelji svjetla i zvuka bili su učenici Sven Biban i Elizabeta Kukec uz stručno vodstvo profesora Mislava Gjurašina.

Antička dramska skupina priredila je nevjerojatan spektakl na pozornici koji nam je donio pregršt pozitivnih emocija i reakcija. Nakon izvedbe radosna lica roditelja, profesora i učenika govorila su sve. Dugo u noć još se čavrljalo o porukama predstave, glumcima, kostimima, glazbi, maskama, izvedbi. Bio je ovo rođendan za pamćenje.

Čestitamo i priželjkujemo Antičkoj dramskoj još ovakvih nastupa te ih s nestrpljenjem očekujemo.

FOTO: Mateo Karaga Zaninović, Foto Badrov