Družina od 47 klasičara u pratnji profesorica Ane Sladoljev i Marije Kuštro zasukali su rukave i tog prohladnog jesenskog jutra otputovali u Taborište gdje je započela 143. akcija pošumljavanja Saveza izviđača Hrvatske.
Okupili smo se 11. studenog u 8:00 ispred škole i nakon prozivke i fotografiranja sjeli u autobus. Pravac Taborište, općina Petrinja.
Dio pretežno crnogorične sastojine šume na spomenutoj lokaciji prije dvije godine u nekoliko minuta uništilo je olujno nevrijeme. Sve prisutnija pojava koja je posljedica klimatskih promjena koje sve jasnije i snažnije zahvaćaju različite dijelove planeta. Ugodna vožnja potrajala je otprilike jedan i pol sat.
Pomalo uspavane učeničke glave razbudio je hladan zrak, ali topli doček domaćina, volontera i voditelja Saveza izviđača Hrvatske, odmah je zagrijao atmosferu. Okrepa uz topli čaj, kavu i sendvič označila je dobro zagrijavanje.
Upute prije sadnje, jer ništa se ne prepušta slučaju
Već uhodani repertoar naši „veterani“ – maturanti znali su napamet. No za novo regrutirane članove Mladih biologa, prvaše i one koji su se prvi put odvažili za sadnju, svi smo strpljivo odslušali upute gospodine Dana Špicera, poslovnog direktora Saveza izviđača Hrvatske. Saznali smo dosta zanimljivih činjenica. Na primjer da je naša proljetna sadnja od 50 000 sadnica protekla odlično i da se na lokaciju ovom sadnjom dodaje još 20 000 stabala. Sadimo i dalje hrast lužnjak.
Zanimljiv je bio i podatak da u Hrvatskoj organizirano gospodarenje šumama postoji 250 godina i da je Hrvatska pošumljena malo manje od 50%. Šume su danas puno izložene utjecajima klimatskih promjena, požarima, štetočinama i nametnicima, poplavama te uništene ljudskom djelatnošću.
Programom Šumoborci Savez izviđača u suradnji s Hrvatskim šumama pomaže prirodi u obnovi i vraćanju šumskog pokrova.
Hrvatske šume s tim ciljem godišnje posade 10 milijuna stabala, a vrijeme ophodnje (period od trenutka sadnje do gubitka biološke funkcije) stabala koje danas posadimo je 140 godina. Tada se drvna građa planski uklanja i preusmjerava u drvnu industriju.
Peta akcija sadnje može početi
Šumoborci su svi volonteri koji sudjeluju u velikom i plemenitom poslu zasađivanja novih mladica. Tako su se Klasičari peti put odazvali pozivu volonterske suradnje u programu Šumoborci. Na terenu akcija započne nakon što voditelj programa demonstrira sadnju jedne sadnice. Potrebno je alatkom, sadiljom, u tlu napraviti dovoljno duboku rupu, pažljivo u nju posaditi mladicu i postupak završiti gaženjem zemlje uokolo kako bi se mladica dobro učvrstila i kako bi se što više zraka izbilo iz okolne zemlje.
Ove godine novost je bila sadnica pripremljena u supstratu, ne s golim korijenom. Supstrat je zemlja u koju su posađeni žirevi iz kojih su nikle mladice hrasta koje smo sadili.
Dobro je činiti dobro
Terenski rad i volonterske aktivnosti uz dobru edukaciju ujedinjuju sve dobro u čovjeku. Tako su se klasičari po peti put iskazali marljivim radom, dobrim srcem i s velikim entuzijazmom Zemlji vratili 942 sadnice hrasta lužnjaka, dio koji joj pripada, a koji stoji kao zalog za bolju budućnost.
Umorni i zadovoljni vratili smo se u Zagreb, a sadilje smo odložili do neke druge prilike.
FOTO: Ana Sladoljev
