Mikena, središte Egejske kulture
Za vrijeme svog maturalca u Grčkoj klasičari su posjetili i Mikenu (grč. Μυϰῆναι, Myk nai), grad na sjevernom rubu Argolide na Peleponezu. U 2. tisućljeću pr. Kr. Mikena je postala jednim od glavnih središta Egejske kulture. Zbog njezine važnosti cijeli se razdoblje grčke povijesti od 1600. pr. Kr. do 1100. pr. Kr. naziva mikenskim razdobljem. Mikena je, osim po prirodnoj ljepoti, poznata prvenstveno po antičkim iskopinama raznih arheologa od kojih je ključno spomenuti Heinricha Schliemanna. On je otkrio prvi od dva kruga grobova u blizini Lavljih vrata, u kojemu su se nalazili predmeti velike vrijednosti poput svečanog oružja, jantarnih ogrlica, keramičkih posuda i čuvena Agamemnonova zlatna maska.
…među njima kralj Agamemnon
Gromovnom Zeusu glavom i očima svojima sličan,
Aresu pojasom sličan, a prsima bi Posidonu. (Homer, Ilijada, II., 477-479)
Mikena je klasičare dočekala okupana rujanskim suncem uronjena u nebesko plavetnilo. Izazovno je bilo penjati se do Lavljih vrata na kojima je obavezno tradicionalno fotografiranje. Mnogima se svidjela njezina monumentalnost i pogled na kiklopske mikenske zidine. Pogled vam dalje preko kružne kraljevske nekropole seže prema brežuljcima i “snenom Agamemnonu”, ljudskom obrisu kamenog spavača na jednom od uzvisina iznad Mikene, a zatim u dolinu prema mnogobrojnim maslinicima.
Lavlja vrata
Lavlja vrata monumentalno obilježavaju ulazak u Mikenu. Ime su dobila po vapnenoj reljefnoj trokutnoj skulpturi na kojoj dva lava okružuju stup za koji se smatra da predstavlja stup života te se vjeruje da je taj reljef najstariji u povijesti antičke Grčke nastao u XIII. st. pr. Krista. Sama vrata okružena su tzv. kiklopskim zidinama koje su naziv dobile po mitskim bićima kiklopima, jednookim golemima, kojima je prema mitu Perzej naredio da sagrade te zidine koristeći vapnene stijene koje su bile preteške za ljude.
Atrejeva riznica
Osim u grobnim krugovima, pretpostavlja se da se veliko bogatstvo nalazilo i u Atrejevoj riznici, ona je jedna od devet pronađenih tolosa, grobnica s otvorom na vrhu svojih kupola. Vjeruje se da je ogromno bogatstvo iz grobnice pokradeno. Sama riznica građena je također od vapnenca te, slično kao i Lavlja vrata prije dodatka reljefa lavova, na vrhu ulaza ima trokutni otvor radi uzdržavanja susjednih zidova. Riznica odnosno grobnica nazvana je prema mitskom kralju Atreju, Agamemnonovu ocu, i pretpostavlja se da ju je sagradio isti arhitekt XIII. st. prije Krista koji je gradio i Lavlja vrata.
Kako je u stadu bik od sviju goveda drugih
Poglavitiji mnogo, med skupljenim govedma viđen,
Tako je taj dan Zeus učinio Atreju sina
Viđena, poglavita u skupu mnogih junaka. (Homer, Ilijada, II., 480-483)
Umorni maturanti od mikenskog su se sunca nakratko sakrili u hladu dromosa, centralne kružne dvorane, ispod vretenaste kupole Atrejeve grobnice. Nekima od njih i nije bilo ugodno stajati u polumraku unutrašnjosti pogotovo kada se iznad njih uzbunio par šišmiša. Fantastičan je pogled iz dubine dvorane prema ulaznim vratima s kojih vam dopire spasonosna svjetlost.
FOTO: Melina Cossetto, Andrea Ament
