Učenici 2. f razreda Klasične gimnazije pod mentorstvom profesorice Anđele Vukasović Korunda uključili su se u čitateljsku radionicu Između redova koju je pokrenuo Književni klub Booksa/ udruga Kulturtreger u suradnji sa Zagrebačkim psihološkim društvom uz podršku zaklade Kultura nova.
“Knjige nam omogućuju privremeni izlazak iz svakodnevice u svjetove iz kojih učimo, prepoznajemo vlastite osjećaje i shvaćamo da u teškoćama nismo sami. One potiču promjenu perspektive, otvaraju prostor za razgovor o emocijama i pomažu u njihovu razumijevanju i regulaciji. Na tim temeljima osmišljen je projekt koji kroz čitateljske klubove i radionice kreativnog pisanja doprinosi jačanju mentalnog zdravlja djece i mladih.” (Izvor:https://booksa.hr/program/izmedu-redova)
Tijekom radionice pročitana djela analizirali smo s psihologinjom Senom Puhovski, književnicom Koranom Serdarević i knjižničarkom Tinkom Barbutov Krstevom. O samom pročitanom romanu, njegovom radnjom, stilom pisanja i našim dojmovima razgovarali smo s Tinkom Barbutov Krstevom dok smo sa Senom Puhovski razgovarali o povezanosti djela s psihologijom. Ciklus bismo završili radionicom kreativnog pisanja s Koranom Serdarević.
Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee
Ubiti pticu rugalicu klasik je američke književnosti zbog kojeg je Harper Lee ovjenčana i Puliczerovom nagradom. Roman koji tematizira rasizam kroz oči djevojčice Scout moderni je klasik koji bitno utječe na građanska prava američkih crnaca 60-ih godina 20. stoljeća. Scout odrasta na američkom jugu, a radnja knjige započinje nekoliko ljeta prije same centralne radnje- suđenju Toma Robinsona, kojeg se nepravedno optužilo za silovanje Mayelle Ewel, siromašne djevojke i kćerke lokalnog alkoholičara Boba Ewella. Osim rasizmom, ovaj roman se bavi i klasnim nejednakostima, odrastanjem i ulogom žene u tadašnjem društvu.
Iako nam je bila prva radionica, gospođa Tinka stvorila je ugodnu atmosferu te smo se svi jako brzo opustili i otvorili. Spomenuli smo pripovjedačku izvrsnost autorice Harper Lee i važnost postepenog ulaska u glavni događaj. Prije samog suđenja, čitatelju je postalo jasno u kakvim se uvjetima i atmosferi ono odvija, imali smo vremena pobliže se upoznati s likovima koji u njemu sudjeluju ili u našem slučaju tužiteljicom. Razgovarali smo o Mayellinoj potrebi za bliskošću i ljubavlju koja se u njezinoj obitelji nikada nije razvila. Atticus Finch, jedan od protagonista, kao neka vrsta heroja u samoj knjizi, bio nam je poprilično zanimljiv te smo dio radionice posvetili njegovoj osobnosti i ulozi u romanu.
Sljedeći je ponedjeljak radionica otvorena pitanjem ropstva. Kako je do njega uopće došlo, zašto se toliko ukorijenilo i koje se njegove posljedice osjete još i danas. Sve smo ovo sagledavali s psihološke perspektive. Dotaknuli smo se predrasuda i stereotipa kao temelja rasizma i diskriminacije. Pritom smo se dotakli poznatog Milgramova eksperimenta čiji je cilj bio istražiti ljudsku sklonost pokoravanja autoritetu.
Program smo zatvorili radionicom pisanja s tri zadatka. Prvi je bio tzv. free writing, proces u kojemu pojedinac bez razmišljanja piše na određenu temu u određenom vremenskom intervalu. Cilj nam je bio, po uzoru na Atticusa, ući u kožu jednog od likova te započeti priču rečenicom: Nikada im nisam rekao/la da… . Sljedeći zadatak bio je puno strukturiraniji, pisali smo esej, poput onog za školsku maturu s polaznim pitanjem: Na koji je način Mayell Ewell žrtva u ovom romanu? Za sam smo kraj spojili prethodna dva stila u tekst iz perspektive člana porote.
Bijele noći, Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Novela Bijele noći prepričava ljubavno-prijateljski susret
Nastjenke i bezimenog
protagonista te ih prati kroz četiri noći i jedno jutro koje provode zajedno.
Iako je glavna tema ovog susreta bio odnos između likova, analizirali smo i pojavom bijelih noći te kako ona u ovome romanu ne odvaja san od jave, što se i direktno odnosi na glavni lik koji za sebe kaže da je sanjar. Glavni lik nema ime, baš kao ni prvobitni Nastjenkin ljubavnik i svaki drugi lik u knjizi. Nastjenka je pak samo umanjenica. Ova knjiga dolikuje odsustvom simbolike imena koje su vrlo česte u romanima Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.
Što je to prava ljubav i kako mi nju definiramo? Bilo je to ključno pitanje o kojem smo diskutirali na našoj predzadnjoj radionici. Čak smo potaknuli i kratak eksperiment o tome shvaćamo li i doživljavamo ljubav na isti način te je li se između likova ove novele zapravo dogodila tzv. prava ljubav ili su samo bili toliko odsječeni od javnog života da su prvi kontakt zamijenili tim osjećajem.
Nažalost nisam imala priliku prisustvovati radionici pisanja, ali znam da su moje kolege nastavile istraživati osamljen i sanjiv prostor u svojim tekstovima pošto je mjesto radnje imalo toliko veliku ulogu u ovom djelu.
Nastavak slijedi u rujnu
Program Između redova nastavit će se sljedeće školske godine s trećom knjigom u ciklusu tako da pozivamo sve zainteresirane klasičare da nam se pridruže.
TEKST: Sofija Lalić, 2. f
FOTO: Anđela Vukasović Korunda, https://booksa.hr/program/izmedu-redova
