U našem današnjem digitalnom dobu, u vrijeme kad mladi, ali i stariji, sve manje vremena provode čitajući knjige i časopise, mladim hrvatskim piscima nikad nije bilo teže probiti se na čitalačku scenu. Iz toga razloga u Knjižnici Božidara Adžije održalo se predstavljanje školskoga projekta Čitanje mladih hrvatskih pisaca u kojemu su učenici Klasične gimnazije predstavljali djela mladih hrvatskih pisaca koja su ih se najviše dojmila.
Predstavljanje projekta otvorila je knjižničarka Milkica Ursa, koja je sve prisutne srdačno pozdravila uime knjižnice i istaknula da se toga dana, 21. ožujka, obilježava Svjetski dan poezije, koji se tradicionalno obilježava od 1999. godine sa svrhom promoviranja čitanja, pisanja i poučavanje poezije. Tu informaciju knjižničarka je povezala s obljetnicom smrti Antuna Branka Šimića, pjesnika koji je umro sa samo 27 godina. Za vrijeme svog života Šimić je bio urednik književnog časopisa Književnik, koji su gosti ovog događaja na kraju predstavljanja imali i čast izbliza osobno pogledati. Zatim se posjetiteljima obratio profesor Alen Orlić koji je sve prisutne pobliže upoznao s idejom ovoga iznimno kvalitetnog projekta. Projekt se provodi u 4. A i 4. B razredu Klasične gimnazije, a budući da su dvije učenice 1. C razreda za čitanje djela po svom izboru izabrale mlade hrvatske pisce, i njih je uključio u projekt. Predstavljanju projekta nazočile su i tri mlade hrvatske spisateljice koje su zastupljene u projektu, a to su Valentina Mavretić, Kristina Paj i Ena Rajić.
No, tko su to mladi hrvatski pisci? Makar se službeno ne može točno odrediti neka godina kad osoba iz mladoga hrvatskog pisca postaje „stari“ hrvatski pisac, profesor Orlić odabrao je 1990. godinu kao granicu. Učenici su u sklopu toga projekta čitali dvadeset troje mladih hrvatskih pisaca i 28 njihovih djela. Mladi hrvatski pisci koji su zastupljeni u projektu jesu: Monika Herceg, Dino Pešut, Valentina Mavretić, Magdalena Mrčela, Filip Rutić, Rajna Racz, Kristina Paj, Jelena Kastaneti, Luca Kozina, Borna Vujčić, Martin Majcenović, Ema Pavlović, Josip Razum, Vigor Vukotić, Ivan Katičić, Branka Kostić, Valerija Cerovec, Denis Ćosić, Marija Dejanović, Ena Rajić, Jan Bolić, Ana Predan i Tibor Škiljan. Profesor Orlić istaknuo je da neki od tih autora još nemaju objavljenu samostalnu knjigu, neki imaju jednu, neki dva-tri, a neki već nekoliko, no da se nada da će ovaj projekt svakome od njih biti vjetar u leđa kako bi nastavili pisati i razvijati svoj spisateljski talent. Također je istaknuo kako se u sklopu projekta Čitanje mladih hrvatskih pisaca organiziralo i nekoliko uspješnih književnih susreta s mladim piscima. Prvi susret bio je u s Filipom Rutićem u Knjižnici Savica, zatim su u Knjižnici Medveščak učenici imali priliku razgovarati s Rajnom Racz, a u Knjižnici Savica s Magdalenom Mrčelom. O svakom tom susretu učenici su napisali novinske tekstove koji su objavljeni u školskom časopisu Mi za koji je zadužena profesorica Sanja Vlahović-Trninić.
Posebnu pohvalu dobili su i učenici 4. A razreda Gita Jurković, Vanja Vislav Dolibašić, Rino Zadelj i Stribor Trbojević koji su za roman Filipa Rutića O neuspjehu i nebitnome, koji su čitali u sklopu ovoga projekta, osmislili i snimili booktrailer koji su baš na dan predstavljanja ovoga projekta uspješno predstavili u Karlovcu na Booktrailer Film Festivalu. Nakon uvodnih riječi nastupili su učenici Klasične gimnazije koji su jednako tako uspješno predstavili svaku pojedinu knjigu. Prvi je bio Karlo Greguraš (4. B) koji je predstavio roman Filipa Rutića O neuspjehu i nebitnome, zatim Nina Marija Marić (4. B) koja je nazočnima predstavila roman Magdalene Mrčele Između. Nakon toga slijedilo je jedno emotivno predstavljanje zbirke crtica popraćenih fotografijama Domagoja Karačića autorice Jelena Kastaneti, Snovi iz Afrike, koju je predstavila Antea Kanaet (4. A), a nakon nje divnu zbirku poezije Rajne Racz, Djevojka-Zarez, predstavila je Marta Ivanuš (4. A). Predzadnja je bila Mirta Kuhta (1. C) koja je predstavila roman Tibora Škiljana Elemental: uzdizanje vukodlaka. Šećer na kraju bilo je predstavljanje pjesničke zbirke Razmrljane boje nevremena Ene Rajić koju je predstavio Filip Vedriš (4. B), a kako je mlada autorica bila nazočna, Filip ju je zamolio da mu se pridruži za govornicom i da pročita svoju pjesmu Apel. Pjesnikinja je kazivala svoju pjesmu Apel bez čitanja iako to nije bilo unaprijed dogovoreno, što je sve nazočne oduševilo. No i Filip je bio odličan te je oduševio Enu Rajić svojim izlaganjem te je dio Filipova izlaganja podijelila na svojim društvenim mrežama.
Nakon učeničkih izlaganja knjižničarka Milikica Ursa pozvala nas je na kratko razgledavanje knjižnice pri kojem smo imali priliku razgledati izložbu Čitanje mladih hrvatskih pisaca koju su osmislili profesor Orlić i knjižničarka Milkica Ursa, ali i časopise koje je uređivao A. B. Šimić te zapisnik s književne tribine Književni petak koji je dio digitalizirane zagrebačke baštine Glasovi Književnog petka iz 1966. godine kad se razgovaralo o poeziji. To izlaganje bilo je moćno i inspirirajuće, a učenici su posao odradili besprijekorno. Projekt nudi nešto za svakoga i nadamo se da će vas, jednako kako je i nas, inspirirati na čitanje mladih hrvatskih pisaca.
TEKST: Karlo Greguraš, 4. b
FOTOGRAFIJE: učenici Klasične gimnazije i djelatnici Knjižnice Božidara Adžije
