Na današnjem je radnom sastanku redakcija Časopisa izglasala ovogodišnju temu.
Prethodnim smo sastankom obilježili početak nove školske godine. Upoznali smo nove mlade novinare (većinom učenike prvih i drugih razreda) s našim načinom rada i objasnili im neke osnove rada na novinarskom tekstu. Novi su nam članovi pak rekli što ih je navelo da se iskušaju u novinarstvu, odnosno koji ih sadržaji zanimaju i kako bi o njima pisali. Ipak, pitanje teme ostavili smo za danas. Prošle je školske godine tema bila razvijajuća tehnologija umjetne inteligencije, a za ovu smo odabrali temu migracija.
Svi za?
Prijedlog teme migracija nije naišao ni na kakvu opreku, već ga je dočekala samo pozitivna recepcija. Ipak, na inicijativu prof. Vlahović-Trninić – mentorice Časopisa, argumentiralo se o sadržaju članaka koje bi tema obuhvaćala, kao i o opsegu interesa redakcije, odnosno “vidimo li se svi u tome.” Proizašla je nekolicina opravdanja predložene teme, to jest predloženih podtema kojima bismo ju mogli obraditi.
- 1. Strani radnici iz jugoistočne Azije
“Uvoz” strane radne snage u proteklih nekoliko godina uvjetovao je promjenu tržišta rada, ali i iskustvo kretanja po ulicama Zagreba. Mobilne aplikacije kao što su Glovo i Wolt svoje dostavljače većinski crpe upravo iz ove populacije pa je tako neizbježno susresti se s ovim ekonomskim migrantima na dnevnoj bazi. Prisustvo ove populacije, kao i njihova uloga u našoj ekonomiji, pa i društvu, nažalost je uvjetovala i porast (ili pobuđivanje) rasizma. Upravo ovim pitanjima moralno-etičke ispravnosti “uvoza” strane “radne snage” iz siromašnijih dijelova svijeta radi obavljanja nepoželjnih poslova unutar kapitalizma, kao i općenitim životnim iskustvom tih doseljenika u našoj državi, imat ćemo se priliku baviti ove godine. - 2. Hrvatska dijaspora
Naša je država u posljednjih nekoliko stotina godina pretrpjela razne nepogode i nepravde, od osmanske ekspanzije, bolesti vinove loze u Dalmaciji, svjetskih ratova, Domovinskog rata, sve do današnjeg, ekonomski (financijski) opterećenog života mnogih. Sve ovo uvjetovalo je nastanak prostrane hrvatske dijaspore koja je zastupljena u gotovo svakoj zapadnjačkoj zemlji. - 3. Izbjeglice
U svijetu trenutno bjesni previše razornih sukoba. Demokratska Republika Konga, prirodnim blagom kao što su kobalt, dijamanti, zlato i nafta najbogatija je država na planetu, pati od vanjskog uplitanja radi krađe njihova bogatstva već stotinama godina – pritom narod ispašta tako što broji milijune unutarnjih i vanjskih izbjeglica. U Sudanu je na proljeće buknuo rat između naoružane skupine koju podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati i same sudanske države, ovaj je sukob prisilio nezamislivih 10 milijuna ljudi u izbjeglištvo. Valja naravno napomenuti i aktualni genocid (opravdanje uporabe ovog pojma) što ga izraelska država, uz potpunu vojnu i političku potporu Sjedinjenih Američkih Država vrši nad palestinskim (većinski već prethodno izbjegličkim) stanovništvom Gaze. Izrael je u posljednjih nekoliko tjedana otvorio, odnosno produbio svoju sjevernu frontu – pokrenuvši invaziju Libanona, bombardirajući predgrađe Beiruta čak 30 puta ovu nedjelju (6.10.) – sileći 250 000 Libanonca u Siriju, a UN broje 350 000 djece koja su bila prisiljena napustiti svoje domove.
Mnogo otvorenih vrata
Migracija je pojam svojstven svim ljudima svijeta, bilo to pitanje kojim ćemo tramvajem stići u školu, kojom ćemo autocestom doći do mora (Slava Staroj Karlovačkoj!), pa i u kojoj ćemo državi birati živjeti (ili u kojoj ćemo biti prisiljeni živjeti u slučaju ratnih okolnosti).
Ovakva univerzualnost i opseg mogućih aktualizacija teme u obliku članaka pokazala se kao glavna prednost ove teme. Naravno, ona ostavlja i golemi prostor za propitkivanje realnog oblika globalizacije u kojemu živimo.
A što ćeš TI pisati?
Novinarska je skupina uvijek otvorena novim članovima, pa ako se možda vidiš u nekoj od ovih podtema ili pak imaš još ideja unutar okvira teme migracija (ili naravno nešto sasvim drugo!) resursi Časopisa, uredništvo, mentorstvo urednika časopisa Tomija Sokolovića Čižmeka i profesorice Vlahović-Trninić, kao i savjeti ostalih učenika koji sudjeluju u našem Časopisu, stoje ti na raspolaganju. Vidimo se!
FOTO: New York Times, Jutarnji list, https://pixabay.com/photos/fence-chain-link-bokeh-lights-1869401/
