Godina Kafke (2024.) – 100 godina poslije
Početkom školske godine učenici 3.b, 3.c i 3.e razreda počeli su kao izbornu lektiru iščitavati Kafkina Pisma Mileni. Bio je to pomalo iznenađujuć susret učenika trećih razreda s Kafkom čije djelo kao obveznu lektiru čitaju tek u četvrtom razredu. Pisma Mileni postupno su im otkrivala jednog neobičnog Kafku, pomalo krhkog, sličnog njihovim adolescentskim doživljajima svijeta, čovjeka od krvi i mesa, zaljubljive prirode i dubokih emocija sklonog unutarnjem samopromatranju, strahovima i dvojbama koji je u ljubavi tražio svoj spas. Svoje doživljaje pročitanog teksta učenici su međusobno izlagali i komentirali pokušavajući nadoknaditi izgubljene dijelove komunikacije pismima u formi pošiljatelj i primatelj. Naime, sačuvana su samo Kafkina pisma koja je pisao češkoj književnici i prevoditeljici Mileni Jesenski, a njezina su pisma Kafki izgubljena.
Učenici su nastojali rekonstruirati Milenu kao pošiljatelja na temelju Kafkinih doživljaja njezinih pisama i njegovih odgovora. Nevjerojatni Kafkini opisi mjesta u kojima je boravio te tajnovita susreta s Milenom, naveli su učenike na zanimljive doživljaje i zaključke koje su međusobno izlagali o najpoznatijoj epistolarnoj knjizi u povijesti. Sve ovo početna je stanica projekta Godina Kafke (2024.) – 100 godina poslije koji je povodom obilježavanja 100. godišnjice smrti osmislila njihova nastavnica Hrvatskoga jezika Sanja Vlahović-Trninić u suradnji s Knjižnicom Božidara Adžije i knjižnicom Goethe-Institut Hrvatska.
Radionica – Čitaj Kafku!
Knjižnica Božidara Adžije organizirala je 30. rujna 2024. godine zanimljivu radionicu za učenike Klasične gimnazije u povodu 100. godišnjice Kafkine smrti koja se sastojala od tri dijela. U prvom su dijelu učenici trećih razreda čitali svoje osvrte iz Kafkinih Pisama Mileni, iznosili dojmove o pročitanom uz naratora koji je govorio pojedine dijelove pisama vodeći nas tako kronološki kroz Kafkino dopisivanje s Milenom. U ulozi naratora odlično se pokazao Juraj Reljić, učenik 3.b razreda, koji je svojim nastupom utjelovio lik Kafke, ne samo govorno nego i odjećom koju je prilagodio prema fotografijama Kafke. Zanimljivo je bilo pratiti učenička zapažanja i emocije pošiljatelja i primatelja koje su učenici prepoznavali u međusobnoj korespondenciji između Milene i Kafke.
Iskorak dalje bila je učenička rekreacija odnosa pošiljatelja i primatelja pisama putem različitih tehnika izraza koje su predlagali: crtežima, digitalnim stripom, videom, kratkim filmom. Ovime su najavili i sljedeću dionicu projekta.
Radionici su prisustvovali i učenici 4.b razreda koji su upravo u procesu čitanja i komentiranja Kafkine pripovijetke Preobrazba sa svojim nastavnikom Hrvatskoga jezika Alenom Orlićem.
Damir Karakaš, pisac, vlasnik pridjeva “lički Kafka”
U drugom dijelu radionice učenicima se obratio suvremeni hrvatski književnik Damir Karakaš iznijevši niz anegdota iz vlastita života. Na poticaj knjižničarke Milkice Ursa ispričao im je kako je zadobio pridjev “lički Kafka” nakon jednog od svojih prvih romana “Kombetari”. Nakon toga slijedili su njegovi doživljaji vezani uz Kafkino djelo te povezivanje učeničkih osvrta s vlastitim doživljajima Kafkine proze. Između ostaloga naglasio je suodnos slike i riječi te kako je kao autor i sam sklon ilustracijama i karikaturama.
Učenicima je bio zanimljiv međugeneracijski doživljaj trenutka u kojem je autor projicirao svoja shvaćanja i gledanja suvremenosti i samoga sebe kroz vlastitu prizmu i prizmu svoje djece koja su također adolescenti. Vrhunac razgovora bio je kada su učenici shvatili da ispred sebe imaju “živućeg pisca!” čiji roman Sjećanje šume uskoro čitaju za lektiru.
Playing Kafka
U trećem dijelu radionice učenici su na tabletima igrali edukativnu igru Playing Kafka nastalu u suradnji Goethe-Instituta i nezavisnog studija Charles Games. Gospođa Martina Ćosić Vuglec, knjižničarka u knjižnici Goethe-Institut Kroatien, pokazala je kako odigrati video igricu. Interaktivno i intermedijalno čitanje Kafke potaknulo je učenike, u prepunoj Studijskoj čitaonici, da prodube razumijevanje Kafkina književnog stvaralaštva te da ih potakne na daljnje čitanje i proučavanje njegove književne ostavštine.
Nakon virtualnog putovanja svijetom Kafkinih romana i pripovijetki učenici su radionicu završili obilaskom izložbe Komplett Kafka koja se sastoji od dvadeset plakata s crtežima i autorskim tekstovima koje je prema Kafkinoj biografiji osmislio i nacrtao bečki strip-crtač Nicolas Mahler. Izložba je postavljena u prostore Knjižnice Božidara Adžija u suradnji s Goethe Institutom Hrvatska.
Sudjelujući u radionici učenici su doživjeli Kafku na nov način i pripremili se za buduća putovanja u gradove povezane s Kafkinim životom. Godina Kafke vozi dalje prema svojoj stanici – u 101. godini poslije.
FOTO: Sanja Vlahović-Trninić, prof.
