Euripidova “Medeja” na pozornici “Gavelle”

Učenici 2. i 3. razreda Klasične gimnazije imali su priliku 10. listopada 2024. pogledati izvanrednu predstavu “Medeja” antičkog pisca Euripida u zagrebačkom kazalištu “Gavella” u organizaciji Kazališnih izazova profesora Zorana Čorkala i pratnji profesorica Danice Franić, Vlatke Potkonjak i Sanje Vlahović-Trninić.

Tko je ta Medeja?

Medeja je čarobnica i kći Ejeta, kralja Kolhide (današnja Gruzija). U Kohlidu dolaze Argonauti na svom brodu Argu predvođeni Jazonom kako bi se dočepali zlatnog runa i odnijeli ga u Grčku. U tome im pomaže Medeja koja, kada ugleda Jazona, istoga se trena u njega zaljubi te pobjegne s njim nazad prema Grčkoj. Nakon svih Jazonovih i Medejinih avantura, među kojima je i njihovo vjenčanje u tajnosti, dolazimo do radnje same predstave – nakon 10 godina sretnog braka između Medeje i Jazona u kojem su živjeli kod kralja Kreonta u Korintu, Jazon potajno sklapa novi brak s Kreontovom kćeri Kreuzom. To izaziva nesavladivu Medejinu ljubomoru i njezine očajničke nagone da se osveti.

Scenografija nereda kao uvod u predstavu

S početkom u 19:30 sati predstava, u režiji Franke Pavlović, izazvala je zanimljivost prije nego što je uopće i počela, i to pozornicom ispunjenom neredom. Kovčezi, odjeća, pobacani stolci i ostali razbacani predmeti iz neantičkog vremena prikazuju posljedice Medejinih prethodnih, nama neprikazanih ispada bijesa i ljubomore. Tako nemilosrdan nered na pozornici ispunjen svakodnevnim predmetima apsolutno je opravdan performansom Medeje u izvedbi čak dviju glumica Dijane Vidušin i Tene Nemet Brankov. Konstantnim izmjenjivanjem u dijalozima s Jazonom (Nikola Baće) i Kreontom (Đorđe Kukuljica) te iskazivanjem različitih Medejinih emocija u isto vrijeme tijekom njenih monologa, glumice pokazuju publici kompleksnost Medejina karaktera te borbu sa samom sobom koju i sami često imamo u vlastitim dvojbama kada se pitamo kako postupiti u određenim situacijama. Ključ Medejinih unutarnjih borbi te jedna od glavnih misaonih tema vezanih za mit o Medejinoj ljubomori neosporivo je sukob strasti i razuma.

“Strast je jača od razuma – to je tužna ljudska sudbina”

Radnja ove tragedije smještena je na Kreontov dvor. Kreont u jednom trenutku predstave ulazi s komadićem svadbene torte Medeji u sobu i nagovještava joj kako može na njegovu dvoru biti još samo jedan dan prije nego što zauvijek ode. Ta je rečenica ključna za shvaćanje činjenice da u ovoj predstavi nalazimo trojno jedinstvo kao jedno od glavnih obilježja grčke tragedije: jedinstvo vremena – radnja smještena u jednom danu, jedinstvo mjesta – Medejina soba na Kreontovu dvoru, jedinstvo radnje – Medejina ljubomora i pokušaj osvete. Naravno, između scena pojavljuje se i kor kao nezaobilazni dio grčke tragedije. Medeja, saznavši da ima još jedan preostali dan na dvoru, odluči skovati plan kako se osvetiti Kreuzi, Kreontovoj kćeri koja se upravo udala za njezina muža. Odlučuje joj darovati vrijednu tijaru ispunjenu otrovom kako bi ju na taj način usmrtila. Međutim, kao način predavanja “dara” Kreuzi, odluči poslati dvojicu svojih sinova da odnesu tijaru Kreuzi u maloj škrinjici što bi rezultiralo i njihovu smrt. Tu počinje jaka unutarnja borba Medeje – vrijedi li njen nagon za osvetom više od života njezine vlastite djece. Tu borbu izrazito emotivnim performansom predstavljaju dvije glumice koje paralelno utjelovljuju Medeju polaganim naguravanjem i međusobnim uvjeravanjem kako je ova s druge strane u krivu te je bitnija osveta, odnosno očuvanje života vlastite djece. Sukob dviju glumica na pozornici stvorio je dojam svađanja između dvije osobe iako se zapravo radi o unutarnjoj moralnoj borbi jedne te iste osobe. Kada prevagne strana Medeje koja joj kaže da treba očuvati sinove, već je prekasno. Povratka više nema. Ostaje nam još samo katarza pri kojoj vidimo dvije strane Medeje. Jedna strana neprekidno tuguje za sinovima (Tena Nemet Brankov), a druga strana (Dijana Vidušin) ispunjena s nešto malo nade i optimizma, odlazi sa svojim sinovima koje je Helios (inače Medejin djed) oživio i učinio besmrtnima.


“Okrutna prema onima koje mrzim i dobra prema onima koje volim”

Malo je reći kako obje glumice Medeje ne samo da ne štede nikoga, nego i izazivaju u publici osjećaje te jedne jake ženske ljubomore i velike potrebe za osvetom koji se čine kao stvar neke fikcije, a ne stvarnosti koja je negdje duboko prisutna u umu svakog čovjeka. Na početku predstave obje glumice Medeje nervozno i ljutito koračaju po pozornici, svaka na svojoj strani pozornice, bacaju naokolo stvari te odguruju stolce kako bi slikovito prikazale Medejine teške osjećaje. To je samo jedna od, ako ne i najekspresivnija scena u predstavi koja se čini kao scena iz nekog filma u kojoj je paralelno prikazana drukčija scena jednog te istog lika kako izvodi jednu te istu ili dvije različite aktivnosti. Na taj način prikazuje nam se Medejina uzburkanost i trenutačna brzina razmišljanja u kojoj nije u stanju razmišljati racionalno jer joj se srce osjeća izdano. U dijalozima tijekom predstave glumice Medeje izrazito podižu glas te ciljano pokušavaju spustiti Jazona na nižu razinu od sebe kako bi prikazale Jazonovu, slobodno možemo reći kukavičku uvjerenost u vlastitu slobodu da se može ženiti kako god poželi te ostaviti Medeju u jakim duševnim bolima. Jazon uvjerava Medeju da sve što radi, radi zapravo za dobrobit nje i njihove zajedničke djece te kako mu je bila idealno prilika oženiti se kraljevom kćeri.

Medeja u suvremenom kontekstu

Navedene scene i njihovi elementi, uz nezaobilaznu činjenicu “slabije odjevenosti” glumica u pojedinim scenama, daju nam osjećaj kao da gledamo predstavu o ženi modernog doba koja je u sebi prerađuje velike količine bunta i vlastitog dostojanstva. Takav prikaz Medeje stvara čuvenu mješavinu antičke žene ispunjene jakim feminističkim duhom što ju na neki način stavlja u kontekst modernog vremena. Otvara pitanja muške slobode i osjećaja nadmoćnosti u odnosu muškarac – žena te treba li od žene očekivati da uđe u brak i podigne djecu dok muškarac njoj iza leđa i dalje ostaje u mladalačkom duhu spreman na novu vezu pa i novi brak.

“Prirodno je da se žena naljuti kad muškarac sklapa novi brak”
Jazon (Nikola Baće)

FOTO: Nikša Pavelić, https://www.gavella.hr/predstave/aktualne-predstave/medeja