Svijet se mijenja “brzinom svjetlosti”, a društveni stavovi?
21. stoljeće razdoblje je koje je dosad obilježeno ubrzanim društvenim promjenama zbog digitalizacije, brzine razmjene informacija, globalne ekonomije, a njihovi odrazi ogledaju se posebice u kulturi gdje su vidljivi različiti pogledi pojedinaca na svijet u kojem žive i onome što se u njemu događa. Sveukupni dojam možda je takav da društvo u cjelini najviše prihvaća promjene s kojima se svakodnevno susreće u razvijenim područjima svijeta dok su ona manje razvijena, slabije informirana i ne otvorena promjenama ostala zatvorenija u svojim stavovima. Suočeni smo danas, u tom istom 21. stoljeću, s mnogim podijeljenim mišljenjima te temama koje još uvijek izazivaju razne dvojbe i sukobe zbog suprotnih stavova.
Društvena uloga žene u 19. i 21. stoljeću, postoji li razlika?
19. stoljeće čini se, naizgled, vrlo dalekim. Stoljeće je to početkom kojeg su žene zadobile ozbiljniji pristup obrazovanju te se otvaraju djevojačke osnovne i više škole, a čak im i poneka sveučilišta dopuštaju slušanje, a zatim i dolazak na predavanja. Žena će tako malo pomalo ući i na tržište rada, najčešće kao učiteljica. Stoljeće je to u kojem se javlja Jane Austen, George Eliot, sestre Bronte koje i u književnosti otvaraju pitanje položaja žene svojim “ženskim pismom”. Naravno, može se reći da se 19. stoljeće i odnos prema ženi ne može mjeriti sa sadašnjom situacijom. Dogodilo se do danas toliko napredaka od trgovine, tehnologije, znanosti pa sve do medicine. Ostaje samo pitanje napretka društva i društvene misli. Prošlo je dvjesto godina od tada, a još uvijek postoje vidljivi tragovi ženske podređenosti u odnosu na muškarca. U mnogim dijelovima svijeta takve su okolnosti skoro pa jednake onima dva stoljeća prije. Dan danas česte su predrasude o ženama, njihovim sposobnostima te ulozi u zajednici. Potežu se pitanja o tome je li ženama mjesto u kuhinji te treba li njihov jedini cilj biti bespogovorno udovoljiti muškarcu.
Klasičari spašavaju stvar
Voditelji radionice Žena u umjetnosti koja se održala 14. rujna 2024. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, osvrnuli su se na spomenuti problem te učenike Klasične gimnazije osvijestili o istome. U pratnji profesorice Likovne umjetnosti Danice Franić imali su zadatak obići Muzej te pronaći izložene radove umjetnica koje nemaju svoj članak na Wikipediji te to promijeniti. To nije bio nimalo lak zadatak s obzirom na to su autori velike većine radova upravo muškarci. Uz pomoć voditelja te zaposlenika Muzeja klasičari su uspješno kreirali wiki korisničke račune te naučili njima baratati i uspješno objavili članke o tri hrvatske suvremene umjetnice. O talentiranim umjetnicama Editi Schubert https://hr.wikipedia.org/wiki/Edita_Schubert, Mili Kumbatović https://hr.wikipedia.org/wiki/Mila_Kumbatovi%C4%87 i Zvjezdani Fio https://hr.wikipedia.org/wiki/Zvjezdana_Fio sada je moguće pročitati i na Wikipediji.
Spol kao pokazatelj talenta
Također je uz radionicu održano i kratko predavanje uz prezentaciju na temu Žena u umjetnosti te njihovoj prepoznatljivosti u usporedbi s umjetnicima suprotnog spola. Na temelju podataka koji su izneseni, vidljiv je zaključak da je poražavajuće velik broj žena, ne samo u umjetnosti, već i u drugim područjima, nezamijećen te postoji minimalan broj informacija o njima koje se nalaze na internetskim stranicama. Cilj cjelokupnog događaja bio je osvijestiti mlade o stvaranju razlike među ljudima na temelju spola te u tom trenutku popraviti barem djelić tog problema.
Vidite da 19. stoljeće i nije toliko daleko.
FOTO: Danica Franić, prof., Leonarda Litva, https://akademija-art.hr/2020/01/04/mila-kumbatovi-dijalozi-s-prirodom/
