“ZAGREB TE ZOVE”, naš školski projekt, ovaj te put vodi u kvart ČRNOMEREC
Gdje je taj Črnomerec?
Svakidašnja postaja mnogih zapadnih Zagrepčana, često viđen samo kao okretište, ali kvart Črnomerec ipak je nešto više. Nekada je bio zapadna periferija grada, a danas postaje područje šireg središta. S juga ga omeđuje željeznička pruga, a sa sjevera Medvednica. Kvart Črnomerec proteže se prema južnim obroncima Medvednice, uključujući područja Mikulića, Fraterščice i sličnih naselja na sjeveru pa sve do Trešnjevke s kojom graniči na jugu, od Kustošije i dijela Vrapča na zapadu i Ilicom prema istoku. Obuhvaća veliku površinu i ima svakakvih ljudi, od pustih zelenih šuma do živčanih vozača, ljudi koji se bude uz zvuk ptica i oni koji se bude uz zvuk tramvaja i trubljenja vozača u gužvi.
Povijest Črnomerca
Čari Črnomerca protežu se malo dalje u prošlost, za razliku od ostalih zagrebačkih kvartova, jer kao jedan od najstarijih ima više povijesnih zanimljivosti. U 18. stoljeću Črnomerec postaje važan trgovački i prometni pravac zahvaljujući Ilici. U 19. stoljeću dolazi do industrijalizacije, a najpoznatija je tvornica Zagrebačka pivovara osnovana 1892. koja dan danas dominira zapadnim dijelom grada, ali i srcima većine Zagrepčana. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, dolaskom željeznice i tramvaja, Črnomerec je postao urbana jezgra Zagreba. 1891. u promet dolazi prvi konjski tramvaj koji je vozio od Jelačić placa (danas poznatiji kao „Trg“) do Črnomerca. Kroz 20. stoljeće gradile su se mnoge tvornice kao što su Ciglana i Tekstilna tvornica. Danas nema više Tekstilne tvornice, srušena je 2010. godine i na njezinu mjestu nastao je stambeni kompleks, ali ima Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji je samo jedan od brojnih fakulteta i škola koje se nalaze na Črnomercu. Dio Ciglane je srušen, a dio tužno stoji čekajući “bolje dane” koji nakon savjeta uglednih zagrebačkih arhitekata o njezinoj prenamjeni još nisu svanuli.
Iza okretišta i parkinga, u neprohodnoj šikari, nalazi se bunker star 150 godina. Breg na kojem se nalazio bunker nazivalo se Mullerovim bregom, a zove se po vlasniku brda koji je također i vlasnik stare ciglane, Adolf Muller. Tamo su imali voćnjake i povrtnjake za radnike Ciglane. Zbog iskapanja gline ostalo je puno gromača, pa je na dnu brega Muller izgradio dva umjetna jezera. Prije se tamo nalazilo pet bunkera koje su izgradili Nijemci, ali kako su se povlačili iz Zagreba 1945. godine, uništili su većinu bunkera. Obitelj Muller, koja je zaslužna i za kulturne projekte u gradu, otvorili su kino Balkan koje je danas kino Europa te drugo kino u čijim se prostorima danas nalazi kazalište Gavella, zbog svoje židovske pripadnosti žrtva je nacističkog terora. Još jedna, malo dalja, stara i svima upečatljiva utvrda je Medvedgrad. Sagradio ga je zagrebački biskup Filip u 13. stoljeću na južnim obroncima Medvednice, zbog obrane od Tatara. Ima dvije obrambene kule i okružen je zidinama.
Vojni objekti prenamijenjeni u administrativne i kulturne svrhe
Uz industrijalizaciju u 19. stoljeću na Črnomercu se grade i veliki vojni objekti. Prema projektu uglednog bečkog arhitektonskog dvojca Ferdinanda Grubera i Carla Volcknera izgrađen je kompleks od 13 zgrada koje su popularno nazvane Rudolfova vojarna, kompleks Pješačke vojarne “princa Rudolfa” (poslije 1918. “Zrinjskoga vojarna”) u Ulici Republike Austrije. Od velikog kompleksa koji je srušen 1978. godine ostale su samo četiri zgrade smještene u današnjem Parku dr. Franje Tuđmana koji se spaja s Trgom Francuske Republike. Također je izgrađena zgrada jašione u nekadašnjem vojnom kompleksu Konjaničke vojarne u Prilazu baruna Filipovića 23A sagrađena 1910./1911. prema projektu Adolfa Ehrlicha. Danas je ona prenamijenjena u LAUBU, kuću za ljude i umjetnost.
Legende o imenu
Imamo dvije legende o tome kako je Črnomerec dobio ime. Prva teorija govori da je Črnomerec dobio ime po samom potoku Črnomerec koji se nalazi nedaleko od tramvajskog okretišta. Druga je legenda ipak nešto zanimljivija. Govori kako je visok tamnoput gazda varao kumice na vagi te su ga one iz straha nazvale „Črni Merec“.
Okretište kao središte
Iako je Črnomerec pun svega, njegovo srce je okretište. Osim tramvaja koji (ne)dolaze na vrijeme, okretište je puno neispavanih učenika i studenata, bakica koje žure na plac, golubova, planinara koji ne mogu pronaći put do Medvednice i vozača ZET-a. Osim tih divnih i manje divnih prizora među ljudima, na okretištu također možemo pronaći kioske, pekare, prepune kafiće i ostale omanje trgovine.
Uz sve ove priče, o kojima se od stanovništva može čuti mnogo više, možemo dokazati da i Črnomerec, koji često previdimo kada pričamo o zanimljivostima grada, ima svoju priču i veći značaj od samo mjesta koje povezujemo s prometnim metežom i gužvama u tramvaju.
TEKST: Patricia Galic i Marta Pavić
IZVORI: https://www.vecernji.hr/zagreb/rudolfova-vojarna-opisana-je-i-u-zastavama-1095891, https://www.arhitektura-zagreba.com/zgrade/republike-austrije-14, https://hrcak.srce.hr/file/412806
FOTO: https://www.arhitektura-zagreba.com/zgrade/republike-austrije-14, https://arhiva.in-portal.hr/in-portal-news/kultura/13628/lauba, https://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-prica-o-propasti-simbola-zagrebacke-industrije-i-tuznoj-sudbini-obitelji-m%C3%BCller/2594831.aspx, Patricia Galic, Marta Pavić
