Inicijalna provjera znanja prvih razreda – poticaj na projekt
Projekt o čitanju jezičnih savjeta s učenicima 1. c i 1. e razreda provodi profesor Alen Orlić koji je nakon uvodne dobrodošlice knjižničarke Irene Gregov okupljenima rekao da svake školske godine, ako ima prve razrede, u prvom ili drugom nastavnom tjednu provodi inicijalnu provjeru znanja iz hrvatskoga jezika u kojoj provjerava s kakvim su znanjem iz gramatike i pravopisa učenici došli u Klasičnu. S obzirom na to da je ove školske godine rezultat inicijalne provjere bio jako loš, a i dio učenika 1. c i 1. e već pri upoznavanju priznao mu je da je imao poteškoća s gramatikom hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, profesor je smatrao da mora nešto poduzeti kako bi se to popravilo te je odlučio pokrenuti ovaj projekt. Zadao je učenicima čitanje jezičnih savjeta u odabranim suvremenim jezičnim savjetnicima hrvatskoga jezika. Svaki je učenik iz jezičnoga savjetnika trebao kod kuće pripremiti dva jezična savjeta koja je u dogovorenom danu na početku nastavnoga sata ukratko trebao izložiti u razredu. Gotovo svaki sat Hrvatskoga jezika od listopada do veljače započeo bi učeničkim izlaganjem jezičnih savjeta. Osim što su se upoznali s jezičnim savjetnikom kao jednim od osnovnih normativnih priručnika i osim što su mnogo toga naučili pripremajući i slušajući jezične savjete koje su pripremili drugi učenici, učenici su izlažući razvijali i svoje komunikacijske i prezentacije vještine što je, kako je istaknuo profesor, također jedan od ciljeva toga projekta.
Profesor je zahvalio svima koji su došli na predstavljanje i ljubaznim knjižničarkama Odjela za mladež Knjižnice Medveščak, koje su gostoljubivo dočekale učenike 1. c i ostale posjetitelje, a posebice je zahvalio knjižničarki Marseli Jeličić Fijan uz čiju je pomoć organizirao predstavljanje projekta. Ipak, najveću zahvala uputio je učenicima 1. c razreda jer su uložili veliki trud u radu na projektu.
Neki od predstavljenih jezičnih savjeta
Svaki je učenik izrekao jedan jezični savjet koji je pripremio. Tako smo imali priliku prisjetiti se razlike u značenju glagola umrijeti, uginuti i uvenuti, saznati da oblici delinkvent i filtar u standardnom jeziku imaju prednost pred oblicima delikvent i filter te naučiti pravilnu uporabu brojnih drugih izraza. Objašnjeno je zašto je bolje reći „Koristim se rječnikom dok učim.“ nego „Koristim rječnik dok učim.“, a jedna je učenica pojasnila i zašto je bolje pisati Medveščak nego Medvešćak. Naglasili su da glagol brinuti se nije pravilno rabiti u obliku bez riječi se; primjerice, „Roditelji se brinu za svoju djecu.“, a ne „Roditelji brinu za svoju djecu.“ Također, istaknuli su da je pravilno reći „lagati komu“, a ne „lagati koga“, pa bismo trebali reći „Ne laži mi!“, a ne „Ne laži me!“ Osim toga učenici su objasnili da se riječi poput audiobilježnica, audioizlaz, audiozapis sastoje od prefiksoida (audio) i osnove (bilježnica, izlaz, zapis). Iza prefiksoida ne piše se ni bjelina ni spojnica. Pravilno je, dakle, napisati „Pogledao sam videozapis.“, a ne „Pogledao sam video zapis.“ Učenici su upozorili i na pravilan izbor riječi – umjesto dozvoliti preporučuje se dopustiti jer je to standardni oblik. Glagol dozvoliti preuzet je u hrvatski jezik iz ruskoga. Stoga je bolje reći „Roditelji su mu dopustili izlazak.“ nego „Roditelji su mu dozvolili izlazak.“ Nadalje, pridjev ispravan često se upotrebljava kad zapravo mislimo na pravilan ili točan, pa bi bilo bolje reći: „Odgovor na pitanje bio je točan.“ nego „Odgovor na pitanje bio je ispravan.“ Ukazali su i na zamjenu stranih riječi – umjesto e-mail pravilno je e-pošta, e-poruka ili e-adresa, a umjesto benefit poželjno je reći povlastica, prednost ili korist. Također, kad govorimo o nečemu što pripada Jakovu, pravilno je reći Jakovljev, a ne Jakovov, primjerice Jakovljev savjet. Upozorili su i da je bolje reći još poticajniji nego još više poticajan te da je bolje rabiti riječ poveznica umjesto link, a upozorili su i da je izraz vremensko razdoblje pleonazam jer riječ razdoblje već podrazumijeva vrijeme, stoga je dovoljno reći samo razdoblje.
Izložba Čitamo jezične savjete – učimo hrvatski standardni jezik
Učenici 1. c osmislili su i plakate s jezičnim savjetima koji su postavljeni u sklopu izložbe Čitamo jezične savjete – učimo hrvatski standardni jezik koju se može razgledati na Odjelu za mladež od 21. veljače do 17. ožujka, tj. u Mjesecu hrvatskoga jezika.
TEKST: Antea Kanaet, 4. a
FOTOGRAFIJE: Alen Orlić, prof.
