Danas ćemo prošetati najljepšim dijelovima grada Zagreba – Gornjim gradom, podsljemenskom zonom i Medveščakom. Ako se nalazimo na glavnom gradskom trgu – Trgu bana Josipa Jelačića do Gornjeg grada možemo doći Radićevom (prije se zvala Duga) ulicom ili Zakmardijevim stubama, možemo i Tomićevom ulicom (nekoć Bregovita) do Zagrebačke uspinjače, najstarijeg javnog prijevoznog sredstva u Zagrebu, puštene u promet 1890. godine, a koja povezuje Gornji i Donji grad.
Gornji je grad povijesna jezgra današnjeg Zagreba nastao na trokutnoj zaravni (platou), određen položajem zidova slobodnog kraljevskog grada osnovanog 1242. godine. S južne strane granice su mu Strossmayerovo šetalište i Streljačka ulica, sa zapada i sjeverozapada padine iznad potoka Tuškanac, Dubravkina puta, a s istoka padine nad Radićevom ulicom i dolinom potoka Medveščak. Glavni je trg Gornjega grada Trg svetog Marka.
Radićeva ulica
Što treba vidjeti na Gornjem gradu? Možemo krenuti s Radićevom ulicom. Nazvana je po političaru Pavlu Radiću koji je bio ubijen u atentatu u Beogradskoj skupštini 1928. godine. Drvene kuće u njoj bile su žrtve čestih požara zbog čega su s vremenom zamijenjene zidanim višekatnicama.
Kamenita vrata
Zatim dolazimo do Kamenitih vrata. Ona su jedina sačuvana stara gradska vrata. U prolazu je smještena kapela Majke Božje
oko slike koja je čudom spašena u požaru 1731. godine. Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, na dan kada se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.
Popov toranja
Nastavimo s Popovim tornjem. Sagrađen je kao dio obrambenih zidina oko Gradeca u vrijeme opasnosti od Turaka. Kako u 17. st.
gubi svoju prvobitnu ulogu, postaje gradsko spremište hrane. Od 1903.na vrhu kule smještena je zvjezdarnica. Točno pored našeg tornja nalazi se jedna poznata kavana, Palainovka. Nacrte za kavanu napravio je Felbinger, a pragmtični Pallain iskoristio je
kamen iz srušenih “ženskih vrata” i ugradio ih u zidove kavane.
Od Lotrščaka do Kraljičina zdenca
Još neka mjesta koja šetačima valja spomenuti su: kula Lotršćak, Jezuitski trg, Crkva sv. Marka i Matoševa ulica, Sabor RH i zgrada vlade. I tako smo korak po korak stigli do Šestina. Sjeverni rub Zagreba, središnji dio medvedgradskog prigorja na visini od 291 metra. Ime su dobile prema šestini, obliku feudalne obveze prema gospodaru koja se davala svakog 6. dana u tjednu. Na sjevernom rubu naselja nalazi se restoran Šestinski lagvić s terasom s koje se pruža lijep pogled na Zagreb. Nedaleko od restorana odvaja se pješačka staza za Sljeme koja prolazi pored Kraljičina zdenca (jednog od najjačih izvora potoka Kraljevca, koji se u donjem toku zove Medveščak).
Šestinske pralje
Ovdje trebamo spomenuti šestinske pralje. Sve do potkraj 1950 – ih žene iz podsljemenskih sela zarađivale su pranjem rublja imućnijih gradskih obitelji na šestinskom Poteku. Mnoge šestinske obitelji imale su svoje konte (gradske obitelji) kojima su kao stalnim mušterijama prali rublje, uglavnom posteljinu i košulje. Proces pranja rublja mogao je trajati i danima i to je bila neka vrsta umješnosti.
Postoji još jedno zanimljivo mjesto u podsljemenskoj zoni, a to su Gračani. Rodni kraj Ivice i Janice Kostelić. To je predio između Dolja i potoka Ribnjaka.
Medveščak
A sad Medveščak. gorski potok koji je tekao Ksaverskom dolinom, Tkalčićevom ulicom, Trgom bana Josipa Jelačića, Kurelčevom i Jurišićevom i tamo je bio mostić. Zatim je skretao prema jugu do ulijevanja u Savu, na današnjem Žitnjaku. Vode potoka Medveščaka pokretale su gradske, kaptolske, župne i druge mlinove. Gotovo svaka kuća u današnjoj Radićevoj ulici imala je uz vrt i vinograd na obronku brijega i mlin na potoku. Ondje se mljelo žito za potrebe grada sve do osnutka Paromlina 1862. godine.
I tako završavamo našu šetnju Gornjim gradom, podsljemenskom zonom i Medveščakom.
Hvala što ste nam se pridružili i nadamo se da vam je bilo zanimljivo.
TEKST: Dina Fahmy Aly i Magda Vočanec
FOTO: Nevena Mikec, Galerija Klovićevi dvori, Instagram, https://zgkvartovi.weebly.com/gornji-grad.htm
