ICE kriza u Minneapolisu, kriza čovječnosti

Sloboda je govora sloboda da izraziš i neslaganje s vladajućim politikama i agendama bez straha da će te netko u tome spriječiti ili zbog toga kazniti. Sloboda je to da srednjoškolac napiše tekst u školskom listu kao promatrač zbivanja oko sebe u svijetu u kojem živi bez želje da pokrije oči rukama i okrene glavu na drugu stranu jer sve više živimo u društvu "to se mene ne tiče". Pitanje je onda "a koga se tiče"?

0
62
https://pixabay.com/Storme Kovacs

Apsolutni imunitet neopravdanih ubojstava

U Minneapolisu, najvećem gradu američke savezne države Minnesote u 2026. godini dogodila su se tri ubojstva. Dva od ta tri ubojstva izvršili su agenati migracijske policije tj. ICE. Immigration and Customs Enforcement (ICE) je državna agencija koja po izjavi predsjednika Trumpa “štiti Američki narod od ilegalnih životinja” i od “trovanja krvi nacije”. Usprkos njihovoj dužnosti hvatanja i deportiranja ilegalnih migranata, otvoreno se koristeći rasnim profiliranjem, obje žrtve bile su bijelci rođeni u SAD-u i s državljanstvom Sjedinjenih Američkih Država. Renee Nicole Good i Alex Pretti su u očima mnogih, uključujući američku Demokratsku stranku, neopravdane žrtve ICE agenata kojima je dana prevelika sloboda i po riječima podpredsjednika J.D. Vancea o ovoj situaciji “apsolutni imunitet”. Unutar nekoliko sati od oba ubojstva Bijela kuća, Trumpova administracija i Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a obje su žrtve označili kao domaće teroriste iako istrage još nisu ni počele, a kamoli bile blizu trenutka gdje postoji opravdan razlog za etiketiranje i proglašavanje vlastitih građana teroristima.

Renee Nicole Good

U jutarnjim satima 7. siječnja u Minneapolisu je na ulici s tri metka u glavu i vrat ubijena Renee Nicole Good. U jednoj od mnogih ICE racija u kojima de facto vrše otmice nad djecom, migrantima i legalnim stanovnicima koji nisu dovoljno brzo pokazali dokumente, Good se pokazala kao smetnja. Svojim je automobilom stala nasred ceste i spriječila ICE vozila da prođu. Objektivno se taj postupak apsolutno može gledati kao ometanje pravde, ali to ni na koji način ne opravdava nepravdu izvršenu prema njoj. Good je u početku pokušala deeskalirati situaciju mirnim putom, no agenti su joj nasilno krenuli pokušavati otvarati vrata, vikati i psovati da se makne. U tom je trenutku Renee Good u panici pokrenula svoj automobil i prošla pored agenta koji je stajao pred njenim automobilom. Postoje mnoge rasprave je li automobil zapravo udario agenta Jonathana Rossa ili nije, iako na svim snimkama postoji dokaz kako agenta automobil nije dotaknuo, ali o tome se ne valja raspravljati. Pravi predmet rasprave nije jedan, niti dva već tri hitca koje je Ross u “samoobrani” ispalio u područje vrata i glave Renee Good. Samo je jedan hitac prošao kroz prednji dio vozila dok su druga dva bila ispaljena kroz prozor vozačevih vrata kada agent već nije bio ni u kakvoj opasnosti što se po mnogima ovo kvalificira kao ubojstvo prvog stupnja. Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem branila je agenta Rossa i kvalificirala ubojstvo kao opravdano zbog samoobrane, što Noem nije spomenula da je isti agent koji je ubio Renee Good prije nekoliko mjeseci imao iskustvo u kojem je pokušao izvaditi sumnjivca iz vozila, sumnjivac je upalio vozilo i Rossa vukao nekoliko metara dok se on držao za vrata vozila te da se prerano vratio na ulice jer mentalno očito nije bio potpuno ravnodušan. Noem također nije razmotrila činjenicu da je Renee Good djelovala u samoobrani jer su iz neoznačenog vozila iskočila dva agenta s maskama na licu, rukama na pištoljima i nasilno joj pokušali otvoriti vrata automobila što nikako nije moglo zadržati Good smirenom. Trumpova administracija i Ministarstvo domovinske sigurnosti su, kao što je navedeno, nazvali Good domovinskom teroristkinjom, a podržavatelji MAGA pokreta, čak i neki republikanski predstavnici u kongresu, su na platformama X i TruthSocial govorili puno gore. Nakon što se otkrilo da je Good lezbijka i da u opisima društvenih mreža ima zamjenice (pronouns), MAGA ju je dehumanizirala nazvavši ju “jednom od onih” kao da je to opravdanje za gubitak života tridesetsedmogodišnje supruge i majke troje djece.

Alex Pretti

Nedugo nakon ubojsta Good po cijelom SAD-u, osobito u Minneapolisu, masovno su krenuli prosvjedi protiv ICE-a. U snimkama koje su zabilježene mobitelima vidi se kako su agenti bili iznimno nasilni gurajući prosvjednike, bacali ih na pod i hitali s koljenima na njihovim vratovima, koristili prekomjerne količine suzavca i bacali šok bombe. Granica ljudskosti još je jednom nepovratno prekoračena 24. siječnja kada je na prosvjedu brutalno i javno pogubljen tridesetsedmogodišnji medicinski tehničar Alex Jeffrey Pretti. Nakon što je ICE agent jednu prosvjednicu gurnuo na pod, Pretti je stao između nje i agenta držeći mobitel. Agent je zatim Prettia gurnuo na pod, prikliještio ga i unutar nekoliko sekundi na Prettija se okomilo još 6 agenata među kojima jedan koji je, prema riječima svog zapovjednika Granične policije, bio “vrlo dobro obučen” zadao “obrambene hice” koji su ga ubili. Na Prettija je ispaljeno barem 10 metaka, još nije potvrđeno koliko ga je pogodilo i koji ga je ubio. Alex Pretti je u svojem stražnjem dijelu hlača nosio legalan i dozvoljen pištolj koji je bio opravdanje pucnjave makar Pretti nije izvadio pištolj, već su ga agenti izvadili iz njegovih hlača te su ga nakon toga ubili. Agenti tvrde kako je posezao za pištoljem premda su njegove ruke u svim videima priklještene na pod što ga je onemogućavalo da uzme oružje. Kristi Noem i Donald Trump i u ovom slučaju obranili su ICE i njihov postupak govoreći kako Pretti nije trebao nositi pištolj makar je jedno od glavnih uporišta trenutne Republikanske stranke očuvanje Drugog amandmana Ustava SAD-a. Drugi amandman tvrdi kako se građanima ne smije uzeti pravo na nošenje i korištenje oružja za obranu. Jedan od najglasnijih zagovaratelja Drugog amandmana bio je atentirani desničarski aktivist Charlie Kirk koji je jednom prilikom rekao: “Vrijedno je. Mislim da je vrijedno platiti cijenu nekoliko, nažalost, smrti vatrenim oružjem kako bismo imali Drugi amandman da štiti naša Bogom dana prava. To je racionalno.” Ovom se prilikom republikanci očito ne slažu sa svojim herojem koji je također jedna od žrtava koja štiti Bogom dana američka prava.

Surađuj ili umri

Amerika trenutno živi pod pravilom “comply or die” (surađuj ili umri), što baš ne priliči “najslobodnijoj zemlji na svijetu” kako ju mnogi Amerikanci vole nazivati. Na novinarskim konferencijama Kristi Noem i Karoline Leavitt (glasogovornica Bijele kuće) mjesecima lažu i odbacuju novinare koji postavljaju pitanja na koje nemaju odgovor nazivajući ih “lažnim novinarima” i “ljevičarskim piskaralima”. Amerika je mnogo puta pod mnogim predsjednicima bila u krizi, ali nezapamćena je kriza ubijanja građana metkom svojeg sugrađanina. Sitacija je nepredvidljiva, ali američki narod nada se pravdi i ostvarenju potencijala svoje voljene zemlje, a ne da se od te zemlje napravi nakaradna slika demokracije.

Umjesto komentara pitanje

Nije li ova “najslobodnija zemlja na svijetu” izgubila svoju slobodu govora jer su ljudi, koji su pokazali svoju čovječnost i neslaganje s odlukama vlasti, ubijeni, a njih se nastoji prikazati kao neprijatelje društva i teroriste? Što mi “mali” europski promatrači možemo iz svega ovoga naučiti? Koliko možemo utjecati? Kakav se to “novi svijet” gradi pred našim očima i gdje će rasti bedemi buduće demokracije?

FOTO: https://pixabay.com/, https://share.google/ROBKRbTgazc1ludra, https://share.google/2CQE9fJ0RzDbGrJGT