Razaranje dječačkih snova

Idi i smotri sovjetski je antiratni film koji je 1985. godine snimio bjeloruski redatelj Elem Klimov. Film prati četrnaestogodišnjeg Alekseya Kravchenkoa, u ulozi istodobnog bjeloruskog dječaka Flyora, koji očaran ratom 1943. godine biva pridružen lokalnoj slabonaoružanoj partizanskoj vojsci tijekom nacističke invazije Bjelorusije.

Flyorova ljubav prema ratu budi se njegovim slučajnim pronalaskom puške, čime započinje radnja filma. Nedugo nakon toga dječaka odvode u partizanski kamp gdje mu je naređeno da radi osnovne zadatke. Kada mu predvodnik partizanske vojske, Kosach (Liubomiras Laucevicius), naredi da ostane u kampu dok ostali kreću u boj, on biva vidno potresen. Razočaran i ljut Flyora odlazi prošetati šumom gdje upoznaje Glashu (Olga Mironova), svoju buduću djevojku. Izmijenivši nekoliko rečenica, prekinuti su zvukom i prizorom njemačkog bombardiranja njihova kampa i uz mnogo sreće oboje izbjegavaju njemačke napade, no Flyora isti napad ostavlja djelomično gluhim. Nakon napada dvoje se vraća u Flyorino selo da bi ga našli potpuno praznog i Flyora, u strahu za svoju obitelj, trči prema nepoznatome bivajući uvjeren da ga tamo čeka njegova majka. Fokusiran na dolazak do takozvanog otoka, Flyora ne zamjećuje grozne i morbidne scene u kojima je ostavljeno njegovo selo, no Glasha nije imala istu sreću. Dvoje pronalaze veću skupinu ljudi na otoku te im se pridružuje. Flyora, jedan od rijetkih naoružanih ljudi, poslan je u misiju nabavke hrane s još trojicom odraslih muškaraca, koji ubrzo pogibaju u pokušaju opskrbe hranom. Flyora ostaje ponovno sam i sljedećeg dana upozna lokalca iz drugog sela, koji ga u strahu za dječakov život, odvodi u svoje selo i daje mu lažno ime i životnu priču prilikom njemačke okupacije sela. Nijemci i to selo sravnjuju s tlom, no Flyora ostaje živ i naposljetku sudjeluje u zarobljavanju Nijemaca koji su mučili njega i ljude iz sela u kojemu je bio. Film završava slobodom bjeloruske vojske, ali Flyorino nezadovoljstvo posljedica je ratnih prizora koje je ovaj četrnaestogodišnji dječak morao proživljavati.

Spora nelagoda

Film je izrizito spor te traje dva sata i 30 minuta. Impresivno dugi kadrovi čine ga manje dinamičnim s namjerom subjektivizacije vremena i poticanjem osjećaja u gledatelja. Jako teška i potresna tema razvučena u taj vremenski okvir uzrokuje u gledateljima čudnu vrstu nelagode. Istoj nelagodi pridonosi i izbor glazbe u filmu koja se pretežno sastoji od skladbi klasične glazbe, no pomno izabranih tako da pojačavaju osjećaj straha. Upravo spora i nedinamična radnja vrlo zorno prikazuje ratno stanje koje je i glavni motiv filma.

Najupečatljiviji kadrovi filma su blizi planovi glavnog lika Flyore koji se pojavljuju tijekom cijeloga filma, a koji prikazuju kako se njegovo lice mijenja tijekom rata. Izrazi lica sve su ekspresivniji, a Flyorine su grimase sve izopačenije. Pogledom kao da gledateljima prodire u dušu: oni osjećaju dubinsku tugu i sažaljenje nad ovim dječakom kojemu se u očima zrcali patnja koju prolazi.

Uz sukob Njemačke i SSSR-a u ovome filmu indirektno se dobiva i uvid u borbu koju Flyora prolazi sam sa sobom. Prati se njegova promjena od uzbuđenja što će sudjelovati u ratu do boli zbog gubitka svega što ima. Kadrovi i scene fokusirani na Flyoru sugeriraju da on postepeno gubi zdrav razum i da je na rubu toga da totalno poludi.

Film je prepun detalja. Osobito je interesantno da Flyora sa sobom tijekom cijeloga filma nosi pušku, no on je nijednom ne iskoristi zadnje scene filma, dok je rat već gotov. Ovaj detalj pokazuje koliko je on zapravo mlad, nezreo i nespreman za teške ratne trenutke. To nevino dijete borit će se samo sa sobom do kraja života zbog svih scena koje je doživio.

Pečat smrti

Naslov filma preuzet je iz Biblije, preciznije iz šestog poglavlja knjige Otkrivenja evanđelista Ivana, u kojoj se nekoliko puta spominje izraz “Dođi i vidi“ koji skreće pažnju na grozote koje su nastale kao posljedica djelovanja četiriju jahača Apokalipse, od kojih svaki pojedinačno predstavlja određeno zlo koje će se pojaviti na Zemlji na sudnji dan. Bitan biblijski ulomak za film je 6. poglavlje, red 7. – 8. koji glasi:

Kad Jaganjac otvori četvrti pečat, začujem glas četvrtoga bića gdje govori: »Dođi!«  Pogledam, a ono konj sivac; konjaniku njegovu ime je »Smrt« i prati ga Podzemlje. Dana im je vlast nad četvrtinom zemlje: ubijati mačem i glađu i smrću i zvijerima zemaljskim.

Aktualna tematika

Od 2014. do danas na području koje prikazuje film događaju se slični sukobi. Iako je Drugi svjetski rat završio prije gotovo 80 godina, takve se strahote još uvijek ponavljaju u modernom društvu. Društvo je dosad značajno napredovalo u gotovo svim aspektima, no izrazito je tužno da se ratna pustošenja događaju do dana današnjeg bez ikakve naznake da je društvo imalo napredovalo u smjeru pacifizma. Jednako koliko gledatelja može dirnuti sam film, toliko bi ga trebalo dirnuti čitanje novosti na tjednoj bazi o rusko-ukrajinskom sukobu. Kada se razredi pune ukrajinskim učenicima jer njihove obitelji odlaze iz svoje zemlje zbog života u konstantnom strahu, čovjek ne bi smio ostati ravnodušan prema njihovoj patnji. Sve majke čiji se sinovi bore za njihovu domovinu i koje samo iščekuju njihov povratak kući, kao i sve tragedije koje nedužno stanovništvo tog prostora treba proživljavati, u suvremenom bi čovjeku morali potaknuti snažno suosjećanje i želju da se nitko nikada više ne mora susresti s takvim grozotama.