Jednake i jednakiji od njih

0
54
picelysium-international-womens-day

“NIJEDNA zemlja na svijetu nije postigla potpunu zakonsku ravnopravnost žena i muškaraca”, izjavila je u New Yorku 4. ožujka 2026. Sarah Hendriks, dužnosnica Ujedinjenih naroda uoči Međunarodnog dana žena.

Neravnopravnost

Neravnopravnost je problem s kojim se ljudsko društvo bori od pamtivijeka. Najčešće su žrtve uglavnom bile žene, zatim nacionalne i rasne manjine te oni slabijeg imovinskog stanja, siromašni. Žene su često karakterizirane slabijim spolom jer su fizički predodređene da budu sitnije ili fizički slabije od muškarca. O ovome bismo dakako trebali raspravljati jer se pokazalo da žene imaju višu toleranciju na bol, bolje donose odluke u stresnim situacijama te su empatičnije od “jačeg spola”. Bez obzira na sve navedeno, kroz cijelu su povijest ljudske vrste žene bile podcjenjivane, nisu smjele samostalno donositi odluke zbog duboko postavljenih patrijarhalnih odnosa čime su smatrane vlasništvom svojih očeva, a zatim i muževa.

Borba za ravnopravnost

Prošlo je više od stoljeća otkada su žene prvi put izišle na ulicu kako bi prosvjedima ukazale na neravnopravnost između spolova, na svoju puno težu poziciju u društvu te tražile ista radna prava kao i muškarci. Iz borbe za žensku ravnopravnost izniknuo je feministički pokret koji se u 19. stoljeću borio za žensko pravo glasa , a kroz 20. i 21. stoljeće za ostale vidove spolne ravnopravnosti kao što je pravo na rad, obrazovanje i političko percipiranje. Danas je 60% žena u Hrvatskoj visokoobrazovano, ali i dalje su u manjini kada je riječ o rukovodećim mjestima u poduzećima, na sveučilištu, u politici i na nekim drugim vodećim pozicijama. Je li to zbog toga što je visokoobrazovana žena uz to često i supruga i majka?

pixabay.com/ geralt-international-womens-day

Diskriminacija i u najrazvijenijih

Čak i u najrazvijenijim zemljama koje se smatraju srcem demokracije, možemo primijetiti vidljive znakove diskriminacije. Odličan su primjer predsjednički izbori u SAD-u na kojima je Donald Trump obje svoje pobjede na izborima ostvario kada su mu protukandidati bile žene. Hillary Clinton kao kandidatkinja Demokratske stranke bila je Trumpova glavna protukandidatkinja na predsjedničkim izborima 2016. izložena tada vrlo neugodnoj i agresivnoj antikampanji. Nikki Haley, bivša je veleposlanica SAD-a pri UN-u i republikanka, bila je Trumpova najistaknutija protukandidatkinja tijekom republikanskih predizbora 2024., prije nego što se povukla iz utrke. Zašto se povukla?
Kamala Devi Harris američka je političarka i kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD-u 2024. godine koja je izgubila izbore u korist Donalda Trumpa. Premda je kandidat Trump imao prilično “putra na glavi” zbog govora mržnje u svojoj kampanji, Amerikanci su svojim izborom pokazali da može biti izabran bilo tko osim žene.

Od napretka do femicida

Sara Hendrix u svom je obraćanju izjavila kako je postignut napredak u područjima poput zaštite žena od nasilja, jednakosti u obiteljskom pravu i zaštite od diskriminacije, ženskim pravima koja su ugrožena u mnogim zemljama. A što je s onima gdje toga napretka uopće nema? Gdje su žene i djevojčice i dalje žrtve seksualnog nasilja ili femicida? U zemljama poput Afganistana žene jedva da imaju najosnovnija ljudska prava. One se tretiraju kao strojevi za rađanje i kućni servis. Dio je to društvenih i ideoloških čimbenika sličnih zemalja utemeljenih na patrijarhatu i radikalnoj religiji, ali nismo li mi u 21. stoljeću?

pixabay.com/pandannaimagen-femicide-

Nažalost, i u Hrvatskoj je jedan od gorućih problema postao femicid i obiteljsko nasilje. O tome gotovo svakodnevno slušamo na vijestima, ali i proživljavamo brojku od 19 prošlogodišnjih femicida u našem društvu koja, nažalost i dalje raste. Premda su mnoge kampanje protiv nasilja prošle od osnovnih do srednjih škola, ali i u široj javnosti, nasilje je u porastu, a ističe se nasilje nad ženama. Bez obzira na kampanje više od 50% obiteljskog nasilja nikad nije prijavljeno. Razlog može biti strah, ali i sram. Jedan od uzroka, htjeli mi u to vjerovati ili ne, prevlast je i muškaraca na vlasti.

Feminizam u 21. stoljeću

Mnogi tvrde da feminizam u 21. stoljeću nije potreban jer žene u većini “razvijenih” država imaju prava jednaka muškarcima, ali obratimo li pažnju malo bolje, vrlo ćemo lako primijetiti spolnu neravnopravnost. Premda se na žene danas gleda ravnopravno u našem društvu, neki su u njemu ipak “jednakiji” od njih.

IZVOR: https://www.index.hr/vijesti/clanak/un-nijedna-zemlja-na-svijetu-nije-postigla-potpunu-pravnu-ravnopravnost-zena/2767643.aspx

FOTO: https://pixabay.com/