U Etnografskom muzeju u Zagrebu 11. studenog 2025. godine održao se cjelodnevni program po imenu Mi migranti. U sklopu programa održano je vodstvo kroz izložbu Putnici. Novinari Časopisa Mi imali su čast da ih izložbom provedu sama autorica izložbe gospođa Marija Živković te jedna od autorica cjeline Epilog: neželjeni dr. sc. Marijana Hameršak. Nakon obilaska postava odvili su se razgovori i radionice. Na kraju programa prikazan je film redatelja Tonija Jelenića Suha roba. Klasičari su se pozivu rado odazvali.

Evo nas opet

Članovi Novinarske grupe uputili su se na njima već poznato mjesto jer su u sličnome projektu sudjelovali i prošle godine. Imali su čast da ih izložbom provedu sama autorica izložbe gospođa Marija Živković te jedna od autorica cjeline Epilog: neželjeni dr. sc. Marijana Hameršak. Izložba jednim dijelom predstavlja Zbirku izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja čiji počeci sežu u sredinu 19. stoljeća i povezuju se s raznim donatorima i njihovim ekspedicijama. Saznali su zanimljive podatke o Dragutinu Lermanu, hrvatskom putniku i članu ekspedicije u Kongo koju je inicirao belgijski kralj Leopold II. Sam će Lerman u Kongo otići i privatno, a postaje i državni službenik Slobodne Države Kongo. U svojim putovanjima priskrbio je 495 predmeta koji će kasnije postati dio stalnoga postava Muzeja. U sklopu izložbe možete pogledati i animirani film o putniku Lermanu koji je nastao na motivima iz njegovih pisama prijatelju Juliju Kempfu. Tijekom šetnje s “putnicima” otvara vam se novi svijet s puno informacija o ljudima i njihovim životima koji su svojim putovanjima pomicali granice i ostavili nam dragocjene informacije iz tada jako udaljenih svjetova.

Među donatorima Zbirke nalaze se putnici Mirko i Stevo Seljan, Zora Seljan, Tibor Sekelj, Salamon Berger, Milka Trnina i Katarina Carić. S putnicima su doputovali i predmeti koji danas, suvremenom posjetitelju, otvaraju mogućnosti za nove interpretacije, priče i doživljaje prošlosti u sadašnjosti.

Epilog: neželjeni

Cjelina izložbe koja se nalazi na samom kraju prikazuje kartu etnografskih istraživanja provedenih u okviru znanstvenog projekta ERIM (Europski režim iregularnih migracija), projekta Hrvatske zaklade za znanost pri Institutu za etnologiju i folkloristiku. https://putnici.emz.hr/epilog-migracije/ Autori cjeline „Epilog: neželjeni“ su dr. sc. Marijana Hameršak, dr. sc. Bojan Mucko, dr. sc. Mojca Piškor i dr. sc. Iva Pleše. Dr. sc. Marijana Hameršak, jedna od autorica cjeline, tumači nam kartu etnografskih istraživanja naziva Iregularizirane migracije na periferiji EU. Na karti su označeni kampovi, žice i druge prepreke, kolodvori, javne površine, granični prijelazi, mjesta segregacije, profilacije i deportacije, mjesta smrti i grobovi. Karta je u skladu s etnografskom kartografijom i ne prikazuje sve lokalitete i mjesta vlasti već prikazuje sva mjesta koja su istraživači otkrili u četiri godine trajanja projekta. Iako se značajke na karti čine nepovezane, one zapravo pokazuju put mnogih ljudi koji su bježali u bolji život. Ili barem pokušali. Jedna su od najneobičnijih značajki koja je označena na karti grobovi. Bili označeni ili češće neoznačeni, oni čine prikaz režima i njegove brutalnosti. To su grobovi ljudi umrlih na granici ili zbog granice, raspršeni uzduž tih granica, puteva i mjesta stradanja. Ta mjesta često su rijeke i njihove obale koje mogu služiti kao prirodna granica između zemalja. Iako se ova prepreka čini kao relativno nezahtjevna za prelazak, niske temperature i promjenjive struje mogu biti, a često i jesu, kobne. Mnogi neželjeni putnici u navedenim okolnostima tragično završe svoj život i leže u anonimnim grobovima duž Balkanske rute postavši tako statistički broj umrlih migranata, bez identiteta i osobnosti.

Suha roba

Nakon izložbe i udarnog epiloga koji su poslužili kao adekvatan uvod za sljedeću postaju, novinari su se zajedno s voditeljicama izložbe uputili u skriveni „sobičak“ koji se nalazi u sklopu Etnografskoga muzeja na projekciju filma Suha roba Tonija Jelenića. U filmu se prikazuje razgovor s gospođom Nadom koja živi na samoj granici između Slovenije i Hrvatske pokraj rijeke Kupe. U filmu, uz pozadinski glas gospođe Nade, vidi se kako ona prvo skuplja odbačenu, mokru odjeću pokraj rijeke, odnosi je u svoju kuću i tamo ju pere, a zatim suši. Osušenu čistu odjeću uredno složi i spremi u kutiju koju odnosi natrag na obalu jezera. To sve napravi u potpunom miru i tišini. Film svojim jednostavnim umjetničkim izričajem prikazuje kako ljudska gesta ne mora biti velika niti glasna. Ona može biti napravljena u tišini s poštovanjem prema drugoj osobi kao ljudskom biću. Nekima ta kutija na obali rijeke može značiti jednostavno spas od hladnoće ili pak nada da postoji bolji život kakav su zamišljali.

Još uvijek…

Premda ovogodišnja tema časopisa više nisu migracije, učenici su se rado odazvali na poziv kako bi nastavili širiti svoje znanje o temi koja je još uvijek aktualna i, na kraju krajeva, dodiruje okvir ovogodišnje teme – sloboda govora. Film Suha roba, a i cijela izložba, vrlo su promišljeno i zanimljivo postavljeni. Film i njegova jednostavnost upravo prikazuju kakav stav trebamo imati prema ovoj temi. Kutija koju gospođa Nada sa suhom odjećom ostavlja na obali rijeke, simbolična je kutija u našim glavama koja se treba otvoriti prihvaćajući motive i razloge nekog drugog, nama nepoznatog svijeta, bez predrasuda i s poštovanjem. O temi migracijskih ruta i migranata putnika, ljudi u pokretu, potrebno je još uvijek otvoreno razgovarati i zajednički promišljati o malim gestama koje se nama možda čine bezazlenima ili nepotrebnima, ali drugima čine veliku razliku.

S današnjim datumom

Uredništvo i novinari Časopisa Mi čestitaju Etnografskom muzeju na čak pet dodijeljenih godišnjih nagrada Hrvatskog etnološkog društva „Milovan Gavazziˮ za najbolje postave izložbi među kojima je i nagrada gospođi Mariji Živković, muzejskoj savjetnici – za izložbu Putnici (Etnografski muzej, Zagreb, 22. studenoga 2024. – 28. studenoga 2027.).

FOTO: privatna arhiva mentorice, https://liburniafilmfestival.com/film/suha-roba/