Polaznici Antičke baštine u Hrvatskoj 26. rujna, povodom Europskog dana jezika, imali su predavanje na Filozofskom fakultetu o sličnosti između novogrčkoga i hrvatskoga jezika.
Predavanje je započelo ponavljanjem povijesti grčkog jezika. Povijest se dijeli na pet razdoblja: mikensko razdoblje kada je jezik posvjedočen na Linear B pločicama (1450. – 1200.), arhajsko i klasično razdoblje (8. – 4. st. pr. Kr.), razdoblje grčke koine tj. helenističko i rimsko (4. st. pr .Kr. – 5. st. n. e.), srednjovjekovno razdoblje (6. – 15. st.) i novogrčko razdoblje (16. st. do danas). Učenici su naučili što je diglosija, dvojezičnost pri kojoj se u jednoj sredini upotrebljavaju dvije varijante istoga jezika. Postoje dimotiki koji je pučki oblik novogrčkoga jezika, znatno udaljen od antičkih korijena, i katarevusa (grč. ϰαϑαρεύουσα: pročišćeni jezik), inačica modernog grčkog jezika koja je od 1976. službeni jezik Grčke.
Starogrčki i novogrčki imaju nekoliko istih riječi, ali i različite oblike riječi istih značenja. Grčki dobitnici Nobelove nagrade za književnost Odiseas Elitis (1979.) i Jorgos Seferis (1963.) u svojemu su stvaralaštvu upravo povezivali moderne poetske struje s tradicijom bizantske i antičke Grčke te na taj način koristili i dvojnost jezičnog izraza.
Učenici su tijekom predavanja imali priliku upoznati mnoge hrvatske riječi koje imaju sličan izraz i sadržaj s grčkim riječima kao što su krevet (krevati), jeftin (ftinos), biologija (viologia), geografija (jeografia), ekonomija (ikonomia), dinosaur (dinosavros), himna (imnos), livada (livadi), psihologija (psihologia), demokracija (demokratia), filozof (filosofos), pedagog (pedagogos), embrij (emvrio), heroj (iroas), katarza (katharsi), problem (provlima), ocean (okeanos), diktator (diktatoras), instinkt (enstikto), skala (skala), hospicij (spiti), kultura (kultura), lampa (lamba), bura (bora), papuča (paputsi), boja (boja), fildžan (mala šalica za kavu ili čaj, flidzani), hajde (aide) i mnoge druge riječi. U hrvatskom su jeziku prisutni i mnogi turcizmi koji se i u grčkom jeziku izrazom drugačiji kao što su džezva (briki), dućan (katastima), čizma (bota), čarapa (kaltsa) i mnoge druge.
Zanimljivost je da u novogrčkom jeziku također ima i slavizma kao što su ruho (ruha), vidra (vidra), blato (valtos), kosa (kosa), pastrva (pestrofa), dobar (dobros), noćna mora (mora), glava (glava), vjeverica (ververitsa), baba (babo), pobratim (bratimos) Zagora tj. Zagorje (zagora, zagori), Gorica (goritsa) i druge.
AUTOR: Tina Let, 3.e
Grčka mitologija u stripu
Učenici su na Festivalu jezika posjetili i predavanje o grčkoj mitologiji u stripu, a nakon predavanja bio je kviz. U predavanju se moglo vidjeti nekoliko primjera stripova inspiriranih grčkim junacima i mitovima što je izazvalo zanimanje učenika.
Danas mitovi ne žive samo u klasičnoj književnosti, već i u popularnoj kulturi. Strip je jedan od medija koji posebno uspješno prenosi antičke motive u savremeni kontekst. Primjer toga je Alan Moore i njegov strip Prometeja. Inspirisan grčkim mitom o Prometeju, on gradi novu priču u kojoj se antički simboli miješaju s modernim idejama o znanju, slobodi i moći mašte.
Alan Moore u svom stripu Prometeja koristi antičke motive kako bi stvorio novu priču i prenio univerzalne ideje u moderni kontekst. Lik Prometeja, koji je u mitologiji donio ljudima vatru i znanje, u stripu postaje simbol stvaralaštva, mašte i borbe za slobodu. Na taj način mitološki motivi dobivaju novo značenje i približavaju se današnjem čitatelju kroz popularnu kulturu.
Učenicima se svidjela sve prezentacija jer je prvenstveno bila prezentirana na zanimljiv i “moderan” način.
AUTOR: Luka Pavić, 4.e
Kviz o klasičnoj mitologiji
Nakon predavanja o grčkoj mitologiji bio je kviz o poznavanju klasičnih jezika i civilizacije. U kvizu su bila neka osnovna pitanja o antici te su na kraju kviza podijeljene nagrade za prva tri mjesta.
Dio pitanja temeljio se na nekim osnovnim stvarima koje smo učili iz Latinskog i Grčkog jezika u zadnje 4. godine, zanimljivosti koje smo mogli čuti samo slušajući na satu. Dok su neka pitanja bila malo kompleksnija te smo ih mogli čuti na samom predavanju. Također su bila pitanja kojima se provjeravalo naše poznavanje jezika putem prevođenja i spajanja riječi.
Meni je sve u svemu bilo lijepo iskustvo sjediti u dvorani na Filozofskom fakultetu te ponavljati i slušati gradivo jezika koje učim. Svidio mi se i kviz te vjerujem da mi je pomogao da se prisjetim nekih stvari iz klasičnih predmeta.
AUTOR: Hana Đulvat, 4.d
FOTO: H. Đulvat, L. Pavić,
