Samo je ljubav jača od mržnje
Dugoočekivani američki Super Bowla održao se 9.veljače 2026. na Levi’s stadionu u Santa Clari u Kaliforniji. Završnicu doigravanja NFL-lige američkog nogometa redovno s nestrpljenjem iščekuju ljubitelji sporta širom svijeta i to još od 1967.godine pa sve do danas. No ipak postoji jedna sastavnica Super Bowla koja privlači i one koje sport zanima malo manje, a pop kultura i glazba malo više, a to je upravo poluvrijeme koje u većini slučajeva ne izaziva pretjerano burne osjećaje gledatelja. Publika godinu za godinom iznova odbrojava do četrnaestominutnog nastupa jednog od aktualnih popularnih glazbenih izvođača, a prilika za nastup na toliko iščekivanom događaju 2026. godine pripala je Bad Bunnyju, portorikanskom glazbeniku, reperu, kantautoru i glumcu čiji prepoznatljivi hitovi na španjolskom jeziku svakodnevno odzvanjaju u ušima slušatelja.
Velika poruka iza pjesme i plesa
Kao prvi latino izvođač koji je održao nastup na ,,Superbowl halftime showu” i to gotovo u cijelosti na španjolskom jeziku, Bad Bunny osim što je zabavio te rasplesao publiku, poslao je i veliku političku poruku. Naime, migracije iz zemalja Južne Amerike na područje SAD-a već su desetljećima tema raznih rasprava, a pitanje ravnopravnosti te prisutnosti migranata postavlja se sve više i više. Iako trenutni američki predsjednik Ujedinjenih Država pod svaku cijenu pokušava provesti potpunu restrikciju migracija, činjenica je da je to kulturološki te društveno gotovo pa nemoguće. Prema podacima iz 2020-ih godina, Latinoamerikanci čine do preko 19% stanovništva što ih čini najvećom manjinom te je i latino kultura postala velik dio SAD-a. Sve od mode i gastro svijeta pa do glazbe i jezika, latino identitet svakim se danom sve više širi te integrira područjem Ujedinjenih Država što je još jednom pokazao Bad Bunny održivši koncert na španjolskom jeziku većinskoj publici engleskog govornog područja. Takav je potez potaknuo veliku kontroverzu te dok su ga jedni doživjeli kao ugrožavanje američkog identiteta, drugi su ga prihvatili s rukama u zraku te plesnim pokretima zato što vjeruju da je glazbenik baš takvim nastupom probudio svijest o jedinstvu i međusobnoj ljubavi te podršci baš svih američkih zemalja, a ne samo onih koje čine Sjevernu Ameriku.
Lo que le paso a Hawaii
Bad Bunny se u samo četrnaest minuta putem svoje izvedbe, tekstova pjesama te same scenografije iznimno spretno referirao na problematiku američkog kolonijalizma te zajedno s tim konkretno na prepreke s kojima se susreće upravo njegov rodni Puerto Rico. Sam nastup započinje u poljima šećerne trske koja pretstavljaju veliki povijesni značaj zato što je šećerna trska imala ključnu ulogu u američkom crpljenju otočkih resursa, a uz to se odnosi i na radnički sloj, tojest na otočane. Gostujući pjevač Ricky Martin, također Puertorikanac, otpjevavši simboličan dio pjesme ,,Lo que le paso a Hawaii”, u prijevodu ,,Što se dogodilo na Havajima” obraća pažnju na paralelu s tihoatlantskim otočjem Hawajima koji su opće poznati kao egzotična turistička destinacija, no njihova je povijest znatno kompleksnija od onoga s čime se često povezuju. Naime, iako su Hawaji danas savezna država SAD-a, nekada su bili autohtona monarhija dok ih Amerikanci nisu osvojili te ih u potpunosti komercijalizirali kako bi ostvarili profit. Bad Bunny tu situaciju spominje kako bi ju povezao sa stanjem u Puerto Ricu zato što vjeruje da se njegova domovina, baš kao i Hawaji, sve više i više iskorištava umjesto da se tretira kao jednopravna zemlja američkog kontinenta. Osim navedenih, pojavilo se još puno simbola kao što su eksplodirajući električni stupovi tijekom pjesme ,,El Apagon”, svjetloplava portorikanska zastava te kiosci, kokosi i ,,casite” koji predstavljaju svakodnevicu latino četvrti. Uz Ricky Martina i Lady Gagu kao glavne goste, na terenu su se pojavile i poznate zvijezde južnoameričkog podrijetla kao što su popularni glumci Jesica Alba i Pedro Pascal. Izvođač je svim prethodno navedenim elementima prikazao jednu stvarnu i cjelovitu sliku vlastite kulture i brojnih problema s kojima se ona susreće.
Amerika nisu samo SAD
Nadalje, Bad Bunnyjev je najveći cilj provesti jednu neagresivnu borbu te isključivo zajedništvom te pjesmom i plesom svratiti pozornost na polemiku društvene i političke rascijepljenosti čitave Amerike. Na kraju krajeva, on najviše ističe kako Ameriku ne čine samo Sjedinjene Američke Države te kako bi to naglasio pri samom završetku poluvremena izgovara imena 28 zemalja Sjeverne i Južne Amerike te ga efektno završava s proglasom svoje domovine, Puerto Rica dok je na bilboardu odjekivao natpis: ,,Jedino je ljubav jača od mržnje”.
Nastup je, naravno, od dijela konzervativne javnosti i samoga predsjednika Trumpa prozvan kontroverznim i “najgorim u povijesti” dok je s druge strane dio medija kao i Buunyjevi obožavatelji nastup okarakterizirao kao snažan otpor govoru mržnje i političku poruku o kulturi i zajedništvu Amerike.
TEKST: Leonarda Litva, 4. e
FOTO: https://www.youtube.com/watch?v=G6FuWd4wNd8
