Pročitavši naslov, vjerojatno ste sami shvatili da je riječ o novcu, a Moneterra, projekt Hrvatske narodne banke s ciljem promoviranja financijske pismenosti, na jednostavan je i zanimljiv način predstavila njegovu povijest i objasnila njegovu važnost i način uporabe.
Posjet Muzeju novca
U utorak, 19. studenoga 2024., kao članovi Povijesne grupe naše škole u pratnji smo mentorice Marine Kapetanović, profesorice povijesti, posjetili novi muzej smješten na Europskom trgu. Ulaz je bio besplatan. Kako nas ne bi smetale u obilasku, stvari smo odložili u sandučiće u garderobi Muzeja, a dočekao nas je kustos i sa zanimljivim predavanjem uveo u svijet novca.
Uvodni dio obilaska suočio nas je sa zanimljivom metalnom instalacijom u središtu prostora za koju isprva nismo bili sigurni radi li se o kakvom stroju za kovanje novca, no okretanjem jednog od kotača na instalaciji započela je projekcija interaktivne vremenske lente sa zanimljivostima o novcu od njegovih prvih pojavljivanja praćenih fotografijama prvih kovanica sve do pojave papirnatih novčanica.
Uz predavanje i interaktivna putovanja osvješćujete novac kao sredstvo koje omogućava razmjenu dobara, olakšava mjerenje vrijednosti dobara te služi kao sredstvo štednje. Saznajete kako je od davnina do danas poprimao različite oblike. Prvi je novac bio robni novac. Najpoznatije su vrste robnog novca zlato i drugi metalni novac, a kao platežno sredstvo upotrebljavale su se i školjke, krzno, sol, žito, skupocjeni začini i razni predmeti. Robni je novac zamijenio papirnati i kovani dok danas sve više novca postoji samo kao digitalni zapis.
Interaktivno istraživanje i društvena igra
U drugom kutu prostorije nalazio se bijeli stol s interaktivnim ekranom. Radilo se o društvenoj igri koja nama, ljudima današnjice, prikazuje kako se u davnoj prošlosti roba razmjenjivala trampom, prije koncepta novca. Podijelili smo se u četiri skupine te je svaka sa svakom trebala razmijeniti određene proizvode kao što su vino, ulje, tartufi i drugi lokalni specijaliteti. Neki se nisu mogli prebaciti na srednjovjekovni trgovački mentalitet pa su među igračima iz nezadovoljstva započele sitne svađe. Zapravo, možda smo baš bili na tragu cjenkanja i odmjeravanja vrijednosti svojih robnih dobara. Ipak, kustos nas je pohvalio rekavši da su sve četiri skupine postigle dobre rezultate što se tiče broja razmijenjenih proizvoda.
Put k papirnatom novcu
Nakon ove zanimljive igre nastavili smo s predavanjem i obišli sljedeću prostoriju. Tema ovog dijela muzeja bile su novčanice, odnosno “papirnati” novac, za koje smo saznali da nisu napravljene od papira! Naime, za proizvodnju novčanica najčešće se koristi pamučno ili laneno vlakno koje, za razliku od običnog papira, novčanici omogućuje otpornost na trošenje. Nekim državama pamuk nije bio dovoljno izdržljiv materijal pa su ga zamijenile polimerima, to jest, kako bi u potpunosti umanjile rizik od oštećenja, počele su proizvoditi plastične novčanice!
Tisak novčanica kompleksan je proces u kojem se upotrebljava više tehnologija kao što su duboki i ofsetni tisak, tisak s visine i još mnogo drugih postupaka (samo se prisjetite koliko se sitnih detalja nalazi u jednoj novčanici!). Upečatljiv je prizor bio metalna ploča s ugraviranim likom Jurja Dobrile koja se koristila za tisak novčanice od deset kuna.
Dugo nismo vidjeli ovoliko kuna...
Kad smo krenuli natrag prema glavnoj prostoriji, ispred nas se pojavio ogroman kalkulator čije tipke na sebi nisu imale brojke. Otkrili smo da je i to interaktivan ekran. Kustos nam je postavio zadatak u kojem smo trebali navesti svoje pretpostavke o prosječnoj cijeni nabave hrane, režija i drugih usluga u Hrvatskoj. Nakon što smo pogađali i navodili abnormalno niske ili visoke cijene za pojedine kategorije, izračunali smo stopu inflacije u odnosu na stvarni prosjek.
Sljedeća senzacija bio je aparat za ispis vlastitih novčanica za koji se stvorila dugačka kolona zainteresiranih. Rezultati su bili sljedeći:
Detekcija “valjanog” i “nevaljanog” novca
Preostao nam je posljednji dio muzeja, meni jedan od najzanimljivijih, a to je interaktivni stol s mikroskopima i svjetiljkama za prepoznavanje pravih i krivotvorenih novčanica. Prava detekcija! Ako sumnjate u valjanost svojih novčanica, jednostavno dođite sami i okušajte se u poslu pomne potrage za karakterističnim manama koje upućuju na falsifikat.
Red za ovaj dio muzeja bio je najdulji, ali se isplatio. Može se reći da u svakom od nas klasičara leži skriveni detektiv…
Ukratko…
Posjet muzeju novca HNB-a zabavno je i informativno iskustvo koje nam produbljuje shvaćanje o novcu. Ukoliko želite saznati gdje se novac prvi put kovao, kada je u papirnatom obliku došao u Europu, što su zapravo kriptovalute, zašto Zimbabve ima novčanicu od 100 trilijuna dolara i još mnogo toga, poslušajte naš savjet i posjetite Moneterru.
FOTO: Mak Rizvanović i Maks Poturić, 2.f; Marina Kapetanović, prof.; https://zagrebdesignweek.com/?post_type=stranica-a&p=125442 (naslovna fotografija)
