Sloboda govora – temelj demokracije
Uzevši u obzir brojne prijedloge i ideje, novinari su se usuglasili te
zajednički odabrali temu Sloboda govora koja obuhvaća velik raspon
podtema i primjera koji zanimaju učenike koji svojim istraživanjima i radom
na člancima doprinose časopisu te ga održavaju aktivnim.
Naravno, pri odabiru teme razmišljalo se i o onoj prošlogodišnjoj koja se
ticala migracija te kako bi bilo moguće nadovezati se na istu, a istovremeno
pružiti učenicima prostor za neka nova polja o kojima će moći ponešto i napisati.
Život u demokratskom društvu trebao bi svakom pripadniku tog društva pružati
slobodu govora, te da je nesmetan iskazati svoje mišljenje, bilo ono pozitivno ili
negativno, kritika ili pohvala. Demokracija je ipak oblik vladavine u kojoj narod drži
glavnu riječ, barem bi tako trebalo biti. Ako narod ima pravo na odabir vlasti, zašto bi mu
ta ista vlast imala pravo uskraćivati govor, kritiku društvu ili vlasti. Zar narod ne doprinosi
kvaliteti demokracije svojim glasom? No ipak je pitanje što u stvari znači govoriti slobodno
te koji su rizici te odgovornosti koje svatko mora imati na umu?
Nikada dovoljno siguran
U suvremenom svijetu informacije lete brzinom svjetlosti na što velik utjecaj imaju
digitalne platforme. Prosječan čovjek redovno upija toliku količinu informacija da je
iznimno teško procijeniti kome vjerovati te naposlijetku provjeriti vjerodostojnost izvora.
Zato je od iznimne važnosti razvijati kritičko mišljenje i ne dopuštati da mediji u
prevelikoj mjeri utječu na isto jer nikada nije moguće biti u potpunosti siguran u ono što
ti isti mediji predstavljaju kao istinu.
Cenzura – prijetnja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Najveća prijetnja slobodi govora svima je već dobro poznata cenzura, kontrola i
zabrana protoka informativnih, kulturnih i umjetničkih sadržaja koje poduzima neko
vladajuće tijelo. (izvor: enciklopedija.hr). Ona je u svijetu prisutna otkako je i vlasti te će
tako vjerojatno i ostati, a njezini su prvi poznatiji slučajevi zabilježeni još u antičkoj Grčkoj.
Jedan od trenutno poznatijih slučajeva cenzure koja je obilježila 2025. godinu odvio se u
Sjedinjenim Američkim Državama o čemu će pored ostalog detaljnije pisati novinari
Časopisa Mi u svojim tekstovima. Nadalje, u prošlosti su se na zahtjev vlasti spaljivale
mnoge knjige, cenzurirala umjetnička djela te je bila prisutna i u filmskoj industriji što je
ostavilo velik trag i na kulturi. Od 17. do 19. st. u europskim se zemljama ukida i sloboda
tiska na što će građanstvo pružati veliki otpor. U duhu cenzure, mnoge su svjetske afere
još uvijek skrivaju pod tepihom te se postavlja pitanje koliko je povijesti zapravo otkriveno
i što će od svega toga tek isplivati na vidjelo ili zauvijek ostati misterij.
Sloboda govora pravo je pojedinca da
izrazi svoje mišljenje bez straha da će
u tome biti spriječen ili da će biti kažnjen
za izraženo mišljenje.
Napredak u malim koracima
Također, oduvijek su postojali slojevi društva s većim privilegijama u slobodi govora
od onih drugih. Diskriminirane su skupine oduvijek bile žene, rasne i etničke manjine,
radnici i siromašni slojevi. Novi je Zeland prva država koja je tek 1893. godine ženama
pružila pravo glasa te, iako su okolnosti za žene s godinama vidno napredovale, one su
često još uvijek diskriminirane i zakinute, pogotovo u nerazvijenim, siromašnim te politički
nestabilnim zemljama.
Nesavršeni svijet
Sloboda govora uvijek će biti aktualna tema, a uredništvo Časopisa Mi pokušat će ju
sagledati iz što više perspektiva te na što više različitih načina kako bi nadahnuli i svoje
čitatelje, pokušali ih potaknuti na promišljanje o svijetu u kojem žive, o njegovim
nesavršenostima i utjecaju na zajednicu. Promicanjem kritičkog mišljenja želimo povećati
kvalitetu života iste te zajednice.
FOTO: Kristina Krajina, https://pixabay.com/
