Tjedan redateljica i Četiri kćeri Kaouther Ben Hanie 

Službeni plakat Tjedna redateljica

Tjedan redateljica u organizaciji zagrebačke filmske tvrtke Discovery film održan je u CineStar kinima u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu od 24. do 30. listopada. Inicijativu za ovu filmsku reviju potaknula je francuska organizacija Le Collectif 50/50 kojoj je cilj uvesti više žena u industriju kojom većinski vladaju muškarci. Kao takvi pretežito se bave aktualnim socijalnim problemima ,,zapadnog društva’’ te zagovaraju ravnopravnost i ističu podcijenjene skupine. U sklopu revije prikazano je 13 hvaljenih filmova koje su odreda režirale žene, a bave se temama u čijem su središtu žene i njihovi problemi. To su filmovi koji su prikazani na najvećim svjetskim filmskim festivalima, mnogi od njih osvajali su nagrade i svojim prikazom aktualnih događaja podizali svijest o položaju žena u društvu.

Četiri kćeri  Kaouther Ben Hanie na Tjednu redateljica

Tjedan redateljica obogatio je dokumentarni film Četiri kćeri koji prikazuje lik i ulogu četiriju mladih žena te njihove majke čija je priča potresla Tunis, a i ljude diljem svijeta. Redateljica Kaouther Ben Hania gledateljima je dočarala intimu turbulentnog odrastanja četiriju kćeri Tunižanke Olfe te time zaslužila nominaciju za Oscara u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. 

“Četiri kćeri” Kaouther Ben Hanie

Misterij o nestanku

Traumatično djetinjstvo, siromaštvo, nestabilni obiteljski odnosi, odgoj i majčinstvo, odrastanje u razdoblju disfunkcionalnosti sustava samo su neke od tema kojima se bavi ovaj dokumentarni film, ali to su nažalost i stvarne okolnosti koje su obilježile živote Eye, Tayssir, Rahme i Ghofrane, kćeri Tunižanke Olfe Hamrouni. Glumica Hend Sabri koja utjelovljuje lik majke u određenim scenama koje sama Olga ne može ili odbija snimiti zbog emocionalne trauma, upoznaje gledatelje s mlađim kćerima Eyom i Tayssir te ih upoznaje s glumicama koje će predstavljati njihove starije sestre Rahmu i Ghofrane. Kako se saznaje na početku filma, starije su sestre odsutne jer ih je ,,progutao vuk’’. Tko je taj vuk zapravo i hoće li se dvije mlade žene ikada izbaviti iz njegove utrobe, gledatelji otkrivaju u posljednjim minutama što pridonosi živopisnoj radnji oko koje se vrti misteriozni nestanak sestara.  

U plamenu zbog korupcije

Siromaštvo te neuravnoteženo stanje države Tunisa posljedica je loše uspostavljene vlasti koja je sklona korupciji, nepravdi te je neuspješna u poboljšanju socioekonomskih okolnosti. Za vrijeme vlasti Zine al-Abidine Ben Alija dolazi do masovnih pobuna građana Tunisa nakon što mladi prodavač voća Mohamed Bouazizi ne može više trpjeti iznude javnih službenika koji mu prijete zapljenom robe te sam sebe zapali kada nadležni ne doživljavaju njegove žalbe. Upravo taj čin postaje simbolom izuzetno destruktivnog režima Ben Alija te pokreće prosvjede koji rezultiraju smrću nekolicine građana. Predsjednik potom objavljuje zabranu korištenja vatrenog oružja policiji osim u slučaju samoobrane, a osim toga najavljuje smanjenje cijena hrane, no prosvjednici se nastavljaju buniti, a Ben Ali napušta službu predsjednika, a i državu. Ta se kriza odvijala od 2010. do 2011.godine i prozvana je Tuniškom revolucijom ili Revolucijom jasmina. 

Majka spremna na sve

Lik majke kontinuirano je istaknut te dominira cijelim filmom i pridonosi dimenziji koju grade upravo ženske uloge. Olfa Hamrouni govori o svojoj mladosti, udaji, odnosima s muškarcima i odgoju kćeri vrlo žustro te iskreno, a tada na vidjelo izlazi njezin nepokolebljivi, a moguće i pomalo grub karakter. I sama je kao dijete bila izložena teškom djetinjstvu te je čak živjela preobučena u mladića, ošišane glave i borbena stava kako bi obranila sebe i svoju majku od teških životnih uvjeta kojima su bile izložene nezaštićene žene. Danas, kao majka, svim silama pokušava očuvati nevinost svojih kćeri i zbog toga ima tendenciju biti fizički i psihički gruba prema njima. Naravno, kao majka, nije joj namjera povrijediti vlastitu djecu, ona jednostavno ne zna za drugačiji način zbog okolnosti u kojima je i sama odrastala. Ipak, sa svojim kćerima dijeli i vrlo lijepe trenutke u kojima se zajedno smiju, igraju neobične igre, pjevaju i stvaraju uspomene vrijedne pamćenja. Olfa, iako puna ljubavi prema kćerima, u više navrata priznaje kako je priželjkivala sinove koji bi se lakše kretali u kulturnom okruženju u kojemu se nalaze, svjesna je da je kao žena smatrana manje vrijednom što s jedne strane prihvaća, a s druge često pruža otpor, prikazuje tradicionalnu, ali i ratobornu ženu koja će svojom tvrdoglavošću izluditi bilo koga. 

Dokumentarac i nešto više 

Redateljica Kaouther Ben Hania u dokumentarnu formu uvodi igrane elemente koji istovremeno zbunjuju i privlače gledateljevu pozornost. Stvara se dojam dokumentarističkog praćenja snimanja igranog filma o sudbini ove ženske obitelji. Scene su vrlo prirodne te se većinom temelje na improvizaciji. Glumica Ben Hania koja uprizoruje Olfin lik proučavanjem njezina ponašanja i govora ulazi u samu ulogu što je prikazano u filmu. To je jedna od scena koja pridonosi spontanosti te gledatelj ima osjećaj kao da istovremeno promatra igrani film i postupak pripreme neposredno prije njegova snimanja. Spomenuti izraz igrani film istaknut je zbog scena u kojima kćeri, majka ili glumci rekreiraju često traumatične trenutke u životima obitelji, no umjesto prikaza scene prethodno usavršavane nekolicinu puta, publika promatra cjelokupni proces snimanja. Također, karika koja doprinosi intimnosti upoznavanje glumice su Ichrak Matar i Nour Karoui s njihovim ,,sestrama’’ i ,,majkom’’. One, iako se susreću po prvi put, međusobno dijele traume i sjećanja po kojima pamte izgubljen dio obitelji te na taj način pomažu glumicama da što bliže prikažu karaktere Ghofrane i Rahme. Tijekom tog procesa često dolazi do burnih emocionalnih “čišćenja” svih sudionika. Kako bi se fokus održao na ženskim figurama, sve muške likove uprizoruje jedan te isti glumac Khaled Abol Naga koji je u jednom trenutku prekinuo snimanje ne mogavši izdržati težinu bolnih emocija najmlađe kćeri koja rekonstruira vlastitu scenu silovanja. 

Razotkrivanje vuka 

2016.godine Ghofrane i Rahma, mlade adolescentice koje u jednom trenutku slijede modne trendove Zapada i provode se sa svojim vršnjacima na privatnim tulumima, naglo se odvajaju od majke i mlađih sestara. Njihova odvojenost ostaje do danas. Obitelj je “izgubila” dvije žene. Nakon razdoblja bliskosti nastupio je oštri rez otuđenja i nepoznanica. Tko je taj vuk koji ih je progutao, sažvakao te ispljunuo kao potpuno preobražene žene? Dvije starije kćeri u svojoj 15. i 16. godini odlaze u Libiju kako bi se priključile radikalnoj Islamskoj Državi poznatijoj kao ISIL te sklapaju brak s pripadnicima iste. Posljedično takvoj odluci Ghofrane i Rahma nalaze se u Libijskom zatvoru u kojemu je osam godina provela i Ghofranina kći Fatma. Olfa i njezine mlađe kćeri iščekuju dan kada će ih ponovno vidjeti te izvući iz tame u koju su zašle kao još nedefinirane mlade djevojke koje su samo jedne od mnogih kojima su dopustili da ih proguta vuk političke klime i radikalizacije vjere. Majka Olfa uvjerena je da su njezine kćeri požalile zbog svojih odabira.

Žena u središtu radnje

Film Četiri kćeri svojim inovativnim stilom publici približava intimu pet žena koje se nesvjesne budućnosti koja ih čeka pokušavaju oblikovati kao osobe u obiteljski i financijski nepovoljnim okolnostima. Neuređen sustav ne pruža lagodan život koji ni na koji način ne ide u prilog građanima Tunisa, a posebice ženama čiji su problemi srž dokumentarnog filma. Djelo je više nego vrijedno zaokupljene pozornosti publike te osvojenih nagrada, a priča Olfe, Ghofrane, Rahme, Eye i Tayssir ostat će zapamćene kao jedna velika obiteljska tragedija koja još nije završila. 

FOTO: https://www.discoveryfilm.hr/hr/info/Tjedan_redateljica-Discovery_Cinestar_u-kinu_u-kinima/