Knjižnica Božidara Adžije 16. prosinca 2024. godine bila je mjesto gdje su se prošlost i sadašnjost spojile u nezaboravnoj lekciji o predbožićnim običajima naših predaka. Pripovjedačica Josipa Šiklić održala je predavanje koje je publiku povelo na čarobno putovanje u doba kad je Zagreb činilo tek nekoliko kućica i široka polja uz rijeku Savu. Predavanju su, u ime svih članova projekta Zagreb te zove, sudjelovali učenik Sven Biban te profesorica Sanja Vlahović-Trninić.

Zimske dušice idu kraju godine
Tema predavanja bila je prava poslastica za sve ljubitelje priča, povijesti i tradicije, a i oni koji to nisu, mogli su uživati u dobroj atmosferi i zanimljivim legendama. Purgerica, naša pripovjedačica, odjevena u crvenu haljinu s fenjerom u ruci, kao da je iskoračila iz prošlih stoljeća, očarala je publiku pričama koje obilježavaju razdoblje od studenog do početka siječnja. Sa studenim su se završavali poslovi na poljima i domaćinstvima i ljudi su se lagano povlačili u svoje domove, uz toplinu vatre i svjetlosti koja ih je štitila od hladnoga, mračnoga i zloga. Počinje razdoblje svjetlosti svijeća, iskrica krijesa s ognjišta i svjetiljki u prozorima. Studeni smjenjuje prosinac koji prosi još malo zimskoga sunca, a u njemu će se roditi i zadnji puni Mjesec u godini poznat u krajevima oko Zagreba kao Hrastovi ili Hladni Mjesec. On zatvara jedan godišnji ciklus u kojem se pojavljuju “zimske dušice” i najavljuje da stiže kraj godine. S njim se pojavljuje i Moroz, Mraz ili Djed Inje kojeg je Purgerica dovela iz starih slavenskih legendi.

Božićni ciklus
Uz božićno vrijeme pojavljuju se razne priče o davnim običajima kićenja jelke, pučkim božićnim ritualima, legendama o Črnoj i Beloj Luci te Barbari ratnici. Nizale su se priče o svetom Nikoli i njegovom mračnom pratitelju Krampusu, glavnom disciplinator dječjeg neposluha, koji negdje nosi košaru, a negdje crnu vreću i svojim će vas jezikom ubaciti unutra ako ste zločesti. Posebno zanimljivo bilo je slušati o čaranjima i coprnicama – mističnim ženama te tronošcu koji čuva od uroka. Tronožac je ključan u pomoći onima koji su željeli prepoznati coprnice na blagdanskoj misi te su tražili načine kako ih “oslabiti” ili zaustaviti. Ugođaj su dodatno obogatili rekviziti poput oraha i jabuka koji su svojom simbolikom usko povezani s pričama. Raspolovite orah i imate dvije polovice, “djeda” i “baku”, a unutra jezgru, “obitelj” ili “ognjište”, plod oraha koji jedemo čuva nas cijelu zimu. A i samo stablo oraha ima svoju “magijsku ulogu” čuvara koji posađen pred kućom “čuva hižu od coprnica”.


Magičnost pripovijedanja
Slušajući priče i predaje osjetite neku magičnu privlačnost pripovijedanja. Razlog su tome sadržaji priča, ali i sama pripovjedačica svojim jedinstvenim nastupom i stilom govora. Ona je s lakoćom isprepletala humor, mistiku i autentični zagrebački govor, zbog čega su svi, od djece do starijih posjetitelja, sjedili prikovani za svoja mjesta. Sama atmosfera bila je kao na kazališnoj predstavi koja nije bila samo predstava već pravi vremeplov. Naučili smo nešto novo, ali i osjetili povezanost s našim precima. Možemo se složiti da je predavanje bilo i poučno i zabavno, a mistična atmosfera dodatno je pojačala dojam.
Čuvajmo svoje priče
Članovi projekta “Zagreb te zove” ovim su se susretom s pripovijedanjem u knjižnici podsjetili koliko je važno očuvati i prenositi priče koje čine temelj naše kulture. Naša voditeljica kroz te legende zaslužila je sve pohvale za trud i kreativnost jer je publika napustila knjižnicu s osmijehom na licu, ali i s ponekom novom pričom pri srcu – spremni da prenesu duh prošlosti budućim generacijama ili svojim prijateljima i ukućanima. Ako ste propustili ovaj događaj, nemojte brinuti jer će biti još mnogo sličnih pripovjedačkih avantura. A tko zna, možda sljedeći put i vi saznate kako zaustaviti coprnicu!
TEKST: Sven Biban, 3. d
FOTO: https://www.kulturauzagrebu.hr/raspored-izvedbi/jabuka-tronozac-i-kries/, Milkica Ursa, Sanja Vlahović-Trninić