Nastavak suradnje s udrugom Tatavaka i Šumoborcima
Prošle školske godine upravo je Klasična gimnazija bila prva škola koja je sudjelovala u organiziranom pošumljavanju Hrvatske u organizaciji Dana Špicera i Saveza izviđača Hrvatske u okviru projekta Šumoborci. Ove je školske godine suradnja nastavljena i okrunjena novom akcijom pošumljavanja.
Prvi dio projekta Klasična šuma 2 bila je radionica Klimatski kolaž na kojoj su učenici mogli mnogo naučiti o svom ugljičnom otisku. S pomoću kalkulatora izračunali su koliko zapravo proizvode ugljika, a zatim i koliko bi stabala morali posaditi da bi se štetno djelovanje neutraliziralo. Iako ta informacija inače ljudima služi kako bi se osvjestili o svojoj proizvodnji ugljika, klasičari su ozbiljno shvatili potrebu za kompenzacijom i krenuli u akciju.
(Ne)obaranje rekorda
Ove se je godine 48 klasičara u pratnji profesorica Ane Sladoljev i Ane Markota u petak 24. ožujka okupilo ispred škole i uputilo u avanturu sadnje mladih hrastova. Iako je bilo upola manje učenika nego prošle godine, veselja u autobusu nije nedostajalo.
Učenici su se uputili prema Perjasici u općini Barilović blizu Karlovca gdje se nalazi teren predviđen za pošumljavanje. Tamo su ih dočekali volonteri iz Saveza izviđača Hrvatske i Hrvatskih šuma (Šumarija Karlovac – Duga Resa) s toplim čajem, kavom, sendvičima i vodom. Nakon kratke užine gospodin Dan Špicer u ime Saveza pozdravio je okupljene učenike i kratko im predstavio projekt Šumoborci. Na terenu predviđenom za sadnju prije se nalazila šuma ariša čijom su sadnjom prije 40 godina Hrvatske šume pripremile tlo za sadnju hrasta lužnjaka. Crnogorica je osigurala smanjenje kiselosti tla, a iglice ariša stvorile su humusno tlo. Također se očekuje da će visoke podzemne vode na zasađenom terenu navodnjavati mladu šumu. Organizatori ove akcije doista su mislili na sve što je potrebno da klasičarska šuma zaživi. Predviđa se da će naša Klasična šuma trajati oko 140 godina.
Nakon što su djelatnici Hrvatskih šuma i volonteri Saveza demonstrirali kako saditi s alatom za koji smo naučili da se zove sadilja, primili smo se posla. Ove smo godine uspješno posadili 800 sadnica hrasta lužnjaka. Iako nismo oborili rekord od prošle godine, ponosni smo na svoju malu šumu. „Želim da učenici osjete miris zemlje, da uživaju u toplini sunca i da, družeći se sa zemljom, nju i zavole“, kaže prof. Sladoljev.
Bez signala
Nakon što smo posadili svih 800 sadnica, umorni, ali zadovoljni sjeli smo na klupice i već refleksno posegnuli za mobitelom. Budući da na prostoru na kojem smo se nalazili nije bilo signala, počeli smo se bolje upoznavati i razgovarati jedni s drugima. I tako smo saznali da većina nas dijeli isto mišljenje: „Ovo je kao neka terapija, ne razmišljaš o drugim stvarima“, kaže Dorotea Medan iz 1.d. „Svidjelo mi se što nije bilo signala pa smo bili prisiljeni družiti se jedni s drugima“, kaže Ena Štimac Kušan iz 4.c. Prema izjavama učenica može se vidjeti koliko nam je odgovoralo malo se udaljiti od grada, zaboraviti na sav stres i mobitele i malo se zaprljati.
„Zadovoljna sam akcijom pošumljavanja i ozbiljnošću učenika. Cilj je mene i profesorice Markote da se ovakve akcije češće događaju jer je to zapravo naš osobni doprinos smanjenju stakleničkih plinova“, kaže profesorica Ana Sladoljev. „Unutar aktivnosti Mladi biolozi mi potičemo i ostvarujemo ovakve projekte. Drago nam je što je već druga sadnja prošla dobro i nije bilo belaja osim kada smo prošli pokraj istoimenog mjesta Belaj čemu smo se smijali cijelim putem nazad.”
Izuzetno kvalitetna sadnja
„Hvala našim učenicima i profesoricama iz Klasične gimnazije što su nam se danas pridružili u akciji Šumoborci. Posadili smo 800 sadnica hrasta i šumari kažu da je ovo najkvalitetnija sadnja do sada. Drago nam je da ste došli i nadam se da ćemo se opet vidjeti“, kaže Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i koordinator kampanje.
Zadovoljni i ispunjeni, mašući volonterima i novozasađenim stablima, krenuli smo prema Zagrebu i području pokrivenom signalom, koji nam je, iako smo uživali u druženju jedni s drugima, ipak nakon nekog vremena počeo nedostajati.
FOTO: Ana Sladoljev
