Kao pasionirana biciklistica prije dvije godine uvela sam, u okviru izvannastavne aktivnosti Mladi biolozi koju vodim u Klasičnoj gimnaziji, obilježavanje Svjetskog dana bicikla. Projekt kojim nastojim promovirati uporabu bicikla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnom životu. Time djelatnike i učenike Klasične gimnazije nastojim u ugodnom i prijateljskom okruženju okupiti na mali performans vožnje okićenih bicikla u điru oko školske zgrade. Opušteno druženje i vedro okruženje svakako doprinosi bližem odnosu
kako kolega međusobno tako i nastavnika i učenika.
Kroz projekt surađujem s gradskom udrugom Sindikat biciklista i firmama koje se bave prodajom i servisiranjem bicikla. Ta suradnja dovela me do zanimljivog događaja, okruglog stola organiziranog 26. studenog 2025. u Velikoj dvorani Novinarskog doma, pod nazivom Izazovi u gradskom biciklističkom prometu i ciklologistici.
Program okruglog stola obuhvaćao je predavanje o sigurnosti biciklističkog prometa u kojem su se mogle čuti osnovne sigurnosne i zakonske postavke i propisi o vožnji bicikla, bilo da ih osobe koriste kao sredstvo rada ili samo prijevoza.
U tom dijelu programa predstavljen je i priručnik RIDER BOOK – koji sadrži skraćene i jasne osnovne zakonske propise i savjete za sigurnu vožnju, popis dijelova bicikla, upute o prevenciji krađe. Preveden je i na engleski jezik i tako usmjeren širokoj populaciji.
U drugom dijelu programa organizirana je konferencija. Izlagači su bili Miron Huljak, policijski savjetnik iz Službe prometne policije, Marko Vezlek, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, Mario Ćosić, predstojnik Zavoda za gradski promet, Fakultet prometnih znanosti, Robert Medvedec, predsjednik Sindikata biciklista i Nader Wahech, predstavnik dostavljača i Rewolt inicijativa.
Izlagači su svaki sa svoje pozicije doprinijeli zadanoj temi. Tako se moglo čuti o gradskim ulaganjima i naporima u razvoju kvalitetne i sigurne infrastrukture. Po gradu se u posljednje vrijeme mogu vidjeti i koristiti na različitim gradski lokacijama bicikli za najam iz programa Bajs Zagreb. Policijski službenik predstavio je program edukacije kroz Nacionalni program sigurnosti kojim se nastoji podići razina znanja i sigurnosti u prometu općenito, sada s naglaskom na biciklistički promet. Najavio je i novost u kurikularnim promjenama
za osnovnoškolce u obliku obveznog programa prometne kulture i propisa.
Predavač Ćosić izložio je statističke podatke o rastu e-trgovine, potrebama brze isporuke i sve većeg pritiska na promet uporabom električnih bicikla. Tu su se dali čuti zanimljivi podaci, na primjer da jedan dostavljač ima i do 20 kg tereta prilikom dostave, da je prosječna brzina klasičnim biciklom 15 km/h, a da e-bicikli razvijaju brzinu i do 45 km/h.
Predavači iz Sindikata biciklista naglasak su dali na izboru bicikla kao prijevoznog sredstva, izboru načina putovanja i što na njega utječe, usporedba Zagreba i okolnih većih europskih gradova vezano za biciklistički promet. Očito je bilo da Grad Zagreb ima veliki potencijal, ali nedovoljno iskorišten.
Zadnji predavač, predstavnik dostavljača, i sam vidno ozlijeđen od nesreće koju je doživio, iznio je niz situacija s kojima se kao dostavljač susreće u prometu. Dostavljači su sve brojniji (u gradu Zagrebu 4000) i vrlo ranjiva skupina u prometu, a sami needucirani i nezaštićeni postaju opasnost kako za pješake, tako i za sve ostale sudionike u prometu.
Organizatori su za sudionike pripremili i ukusne zalogaje za okrjepu i osvježenje. Tako smo s događanja otišli svjesniji kompleksnosti problema koji obuhvaćaju biciklistički promet i okrijepljeni ukusnom hranom i pićem.
Teško je donijeti konačan i konkretan sud o tome što bi pojedine gradske službe trebale napraviti kako bi se izazovi u gradskom biciklističkom prometu premjestili s problema na rješenje, no ovakvi susreti koji uključuju različite subjekte svakako su dobar napor da se stvari počnu ili nastave rješavati kako za dobro starosjedioca grada tako i za dobro svih doseljenika koji svoje mjesto pod suncem traže upravo u gradu Zagrebu.
Edukacija, dobra volja, neusmjerenost samo na sebe, nego i na druge sudionike u prometu i želja da se osobnim naporom bude dio rješenja, dobre su smjernice kojima bi se svatko tko sjeda na bicikl trebao voditi.
FOTO: Ana Sladoljev
