Jednodnevni izlet u Beč

Učenici Klasične gimnazije s grupom Putujem i učim u pratnji profesorica Car, Fröbe i Mikac 18. studenoga 2023. posjetili su Beč, glavni i najveći grad Austrije. Bilo je to drugo putovanje ove školske godine, no prvo izvan Hrvatske.

Neobična građevina u srcu Beča

Hundertwasserhaus svojim neobičnim izgledom privlači brojne posjetitelje

Iz Zagreba smo krenuli u ranim jutarnjim satima i nakon duge i pospane vožnje stigli smo u nekadašnju prijestolnicu (uz Budimpeštu)  K. u K. monarhije (čitaj Ka und Ka – tj. Kaiserliche und Königliche Monarchie Österreich – Ungarn). Prvo odredište nakon kratkog panoramskog razgleda grada bila nam je šarena Hundertwasserhaus, zgrada neobična oblika oslikana prema ideji slavnog austrijskog apstraktnog slikara i arhitekta Friedensreicha Hundertwassera. Hundertwasserhaus je građena u periodu iod 1983. do 1986. godine i jedna je od najposjećenijih građevina u Austriji i jedna od najneobičnijih stambenih zgrada na svijetu. Plijeni pažnju svojim šarenilom, zelenilom koje visi s balkona, zidova i terasa i u potpunosti odudara od arhitektonske svakodnevice. Svojim jedinstvenim spojem umjetnosti, prirode i keramičkih ukrasa podsjeća na park Güell u Barceloni (arhitekt Antoni Gaudí).

Nakon kraćeg obilaska Hundertwasserhausa stigli smo u centar grada i uputili se prema Prirodoslovnom muzeju (Naturhistorischesmuseum). Trg ispred muzeja već je bio okićen i pružao je adventski ugođaj načičkan slatkim kućicama i prepun ljudi koje je privukao miris kuhanog vina, punča, cimeta i kobasica – pravo mjesto za uživanje (zum Genuss!).

Tijekom posjeta Prirodoslovnom muzeju učenici su imali priliku pogledati bogatu muzejsku postavu

Muzej smo razgledali samostalno i vidjeli mnoge znamenitosti poput Willendorfske Venere, kosti dinosaura, prepariranih izumrlih i neizumrlih životinja, minerala, kristala, komadića meteora, oružja, nakita i dr. Nažalost, dva sata bilo je premalo vremena za razgledavanje čitavog opusa muzeja, no svatko je stigao vidjeti ono što je želio. Nakon razgleda muzeja laganim hodom zaputili smo se prema carskoj palači Hofburg, katedrali Stephansdom, Josefsplatzu i Bečkom ringu. U Kärntner Straße dobili smo slobodno vrijeme u kojem smo imali priliku samostalno obići grad. Mogli smo posjetiti restorane i isprobati čuvene bečke specijalitete, sjesti u obližnju kavanu i opustiti se, prošetati najpoznatijim bečkim ulicama, doživjeti advent pred Prirodoslovnim muzejom i sl.

Legendarni Tutankamon u Marx Halle

Posljednja destinacija ovog putovanja bio je ujedno i glavni razlog posjeta Beču – digitalna izložba o legendarnom egipatskom faraonu Tutankamonu u Marx Halle. Na samom ulazu bile su predstavljene replike njegove zlatne maske i sarkofaga, a zatim smo ušli u glavnu sobu izložbe. Na njezinim zidovima prikazivala se projekcija Tutankamonova života, Howard Carterovo otkriće njegova groba te dugačka priča o egipatskoj religiji i bogovima. Imali smo osjećaj da doista plovimo Nilom. Kad bi netko ušao u sobu ne znajući da se nalazi na izložbi, mogao bi pomisliti da se zaista nalazi u grobnici u kojoj je sahranjen Tutankamon. Osim projekcije, imali smo priliku proživjeti Tutankamonov put u zagrobni život u obliku virtualne stvarnosti ili tražiti artefakte s tabletom u labirintu nalik na grobnicu. Samo stotinu godina nakon Champolionova dešifriranja hijeroglifa s Kamena iz Rosette (1822.)  britanski arheolog Howard Carter otkrio je Tutankamonov 110 kg teški zlatni sarkofag unutar još sedam grobnih lijesova. Oko 3500 zlatnih predmeta iz grobnice, svi ukrašeni dragim kamenjem privukli su Howardove suradnike koje je sustiglo tzv. Tutankamonovo prokletstvo. Naime, dvanaestorica su umrla u periodu od šest mjeseci, većinom od plućnih bolesti. Bez obzira na takav ishod egiptologija je tada postala predmet još većeg interesa.

Iako je ovo bio kratki jednodnevni izlet, uspjeli smo doživjeti veličinu i ljepotu ovog prekrasnog grada, uživati u njegovoj arhitekturi, gradskoj atmosferi, ali i proširiti svoja znanja iz područja povijesti, kulture i prirodoslovlja.

TEKST: Vanja Vislav Dolibašić i Gita Jurković

FOTO: Ivana Car