Novinstvo u knjižnici
Javnoj raspravi prisustvovao je Andrej Matijašević, dugogodišnji novinar Hine, i Ivan Jelić, diplomirani knjižničar i profesor povijesti, voditelj Knjižnice, a razgovor je s njima vodila Milkica Ursa, diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti.
Gospodin Matijašević uveo nas je u društveno-povijesni kontekst 20-ih godina prošlog stoljeća. U vrijeme je 1920-ih godina u Zagrebu bila stvorena art-deco atmosfera postratne znatiželje, bogatog noćnog života i novih početaka. Tako su se razvijali plesnjaci, birala se prva miss i kupalo se na novootvorenom kupalištu na Savi, jačala je i lijeva radnička stranka, a i književnost se oporavljala od ratne pustoši. Uz procvat književnosti dodajemo i novine (Obzor), časopise (Ženski list, Magazin Svijet), kalendare i razne tiskovine koje su u to vrijeme bile rasadnici informacija i središta društveno-političkih i kulturnih događaja.
Gospodin Jelić govorio je o temeljima razvoja Radničke biblioteke i samim počecima Studijske čitaonice čiji je početni fond od 77 časopisa 1927. godine vrlo impresivan. Tiskovine su danas dio Zaštićenog fonda Studijske čitaonice i na šest su europskih jezika te dvama pismima – latinici i ćirilici. Zanimljivo je da su mnogi časopisi iz 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća koje danas baštini Knjižnica Božidara Adžije rariteti u europskim razmjerima. Ona danas sadrži 701 naslov domaćih i stranih časopisa, 150 naslova domaćih i stranih novina te pogoduje korištenju 123 naslova dnevnih listova i tjednika.
„Internet s početka 20. stoljeća: novine i časopisi Radničke čitaonice iz 1927. godine”
Sama izložba, a time i prezentacija i plakat, prikazuje novine, časopise, zbornike i kalendare iz 1927. godine kada je osnovana Radnička čitaonica i biblioteka, danas po imenu Knjižnica Božidara Adžije. Akcija je smišljena u sklopu Dana europske baštine, a svrha oživljavanja tih tiskovina, „ interneta tog doba”, spoznaja je i vrednovanje nasljedne i prenosive knjižnične baštine. Namjera je da mlade digitalizirane generacije osvijeste starije prijenosnike općih informacija i društveno-političkih događaja. Tiskovine iz Zaštićenog fonda Studijske čitaonice raznovrsne su; pisane su na hrvatskom (Vijenac), na srpskom (Ujedinjeni sindikati), na slovenskom (Ujedinjeni železničar), na njemačkom (Sozialistische Monatshefte), na češkom (Vzdelavatel), na francuskom, latinicom i ćirilicom (Radničko jedinstvo).
Organizirani posjeti srednjoškolaca i studenata popraćuju knjižničnu baštinu kako bi „ ondašnji internet” ostao zapamćen kao spomenik tadašnje kulture umrežavanja. Jedan od glavnih povoda akcije također je i doprinos prepoznavanju vrijednosti tiskanih medija iz 20. stoljeća očuvanih u fondu Knjižnice Božidara Adžije.
Digitalizacija
Mnogi časopisi, baš kao i Časopis Mi, morali su se podvrgnuti digitalizaciji zbog financija, ali i zbog gotovo nemogućeg održavanja sustava tiskanja i distribucije, no najbitnije i radi komunikacije novinara s javnošću i zaštite svakog zasebnog članka. Također današnje generacije ne odrastaju u istim okolnostima kao i one koje su svoje vijesti, bile one društvene, kulturne ili povijesne, dobivale putem časopisa, novina, magazina i slično. Dakle u fizičkom obliku. U sadašnjem vremenu ljudi su naviknuti na primanje bilokakvih vijesti putem mobitela i računala pa su se novine i novinari samo prilagodili što se pokazalo učinkovitim. Komunikacija digitalnim medijima vrlo je brza i općeprihvaćena, a kakav će biti prijenos informacija za 100 godina, možemo samo zamišljati.
FOTO: Sanja Vlahović-Trninić, prof.
