Čovjek koji je poznavao 123 jezika
U Matici hrvatskoj u Dvorani Jurja Petričevića 8. studenog u 12 sati održan je program povodom 100. rođendana pokojnog prevoditelja i jezikoslovca Bulcsúa Lászlóa koji je obuhvaćao sjećanja na druženja s profesorom te izlaganja o Lászlóovu značenju i djelu. Nakon pozdrava skupu koji je izrekao Marijo Dominiković, glavni tajnik Matice, uslijedili su uvodni govori akademika Karolja Skale, predsjednika Mađarskog kulturnog instituta u Zagrebu i prof. dr. sc. Davora Dukića, predsjednika Hrvatskog filološkog društva. Potom su na red došli govori Lászlóovih stručnih suradnika i poznanika, a nakon pojedinih govora, slijedila je po jedna međimurska popevka, koja je imala ulogu podsjetiti na Lászlóov rodni kraj.
Svestrani jezikoslov i poliglot
Bulcsú László (Čakovec, 9. studenog 1922. – Križevci, 4. siječnja 2016.) bio je hrvatski jezikoslovac (ili jezikòslov kako bi on rekao), prevoditelj, poliglot i informatolog. Nakon studija elektrotehnike u Budimpešti, na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je slavistiku 1952. Od 1955. zaposlen je na Filozofskom fakultetu, gdje je do umirovljenja, a i kasnije predavao slavistiku, rusistiku, opću lingvistiku, informatologiju i algebarsku lingvistiku. Od različitih područja njegova proučavanja vrlo je zanimljivo istaknuti njegovo bavljenje filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinastopisnih tekstova pa je s izvornog jezika na hrvatski preveo mnoga dijela mezopotamske književnosti.
Genijalni Antipedagog
U svojim uvodnim govorima, akademik Karolj Skala govorio je o Lászlóovoj suradnji s Mađarskom akademijom znanosti i njegovim radovima vezanima uz hungarologiju, a prof. dr. sc. Davor Dukić o Lászlóovu radu u Zagrebačkom lingvističkom društvu i prijevodima akadskog pjesništva te je iznio zanimljivu činjenicu da je Bulcsú László preveo sve Shakespeareove sonete na kajkavski književni jezik, no taj prijevod nije objavljen jer profesor László nije bio zadovoljan svojim prijevodom nekih izraza i njihovom uklopljenošću u ritmičnost stihova.
Uslijedili su govori Lászlóovih prijatelja i suradnika. Prvi je govorio dr. sc. Bojan Marotti, Lászlóov blizak prijatelj i suradnik. Ukratko je ispričao Lászlóov životopis iz znanstvene perspektive te govorio o njegovim radovima i značenju. Istaknuo je Lászlóovo zanimanje za matematički pristup jeziku, njegova poznata predavanja, ispripovjedio poneku životnu anegdotu i posebno naglasio vrijednost njegovih prijevoda djela mezopotamske književnosti s akadskoga, kao npr. Enūma Eliš (mit o stvaranju svijeta), Pripovijest o siromahu iz Nipura i Hvalospjev Suncu. Svoj je govor završio rečenicom: „Otišao je Sokrat cjelokupne hrvatske humanistike.“
Sljedeći je govor održao akademik Mislav Ježić. Kao nekadašnji Lászlóov student, govorio je iz osobnog iskustva o njegovim predavanjima na fakultetu, načinu ispitivanja i poučavanja, a to je sve potkrijepio rečenicom da je László mislio brzinom računala, a govorio brzinom smrtnika. Također, zbog velike širine informacija kojom ih je obasipao i načinom povezivanja gradiva s drugim znanostima, mnogim je ne baš radišnim studentima išao na živce te je dobio naziv Genijalni Antipedagog.
Potom su uslijedili govori dr. sc. Alemka Gluhaka, akademika Josipa Užarevića i prof. dr. sc. Marka Tadića. Prof. dr. sc. Tadić istaknuo je posebnost provjera iz staroegipatskog, a također je rekao kako je za Lászlóa doznao za vrijeme srednjoškolskih dana u Klasičnoj gimnaziji.
Genijalac nepoznat mlađim generacijama
Nekoliko dana prije obljetnice njegova rođenja o Bulcsúu Lászlóu znao sam vrlo malo. Sudjelovanje na skupu omogućilo mi je uvid o životu, radu i idejama Bulcsúa Lászlóa iz perspektive različitih ljudi (suradnika, prijatelja, bivših studenata…). Fascinirala me njegova upornost, želja za učenjem, znanje tolikih živih i mrtvih jezika (i njihovih dijalekata) od kojih mnogi nisu u istoj jezičnoj skupini. Prema riječima profesora Marottija radi se o 123 jezika koje je ili znao i govorio ili s njima došao u doticaj. Najviše me se dojmila njegova predanost njegovim interesima, što me, između ostalog, i potaknulo na to da ovaj članak posvetim baš njemu. Ime Bulcsú László ostat će zapamćeno u lingvističkim krugovima još dugo vremena te se nadam da će se s njime upoznati i mlađe generacije.
FOTO: Ferata, elektronička publikacija, https://www.ferata.hr/u-zagrebu-umro-glasoviti-jezikoslovac-bulcsu-laszlo/
