1.1 C
Zagreb
Petak, 13 prosinca, 2024

Posjet prof. dr. sc. Nevena Elezovića

Vaše ime zvuči poznato

Ako vam ime Neven Elezović zvuči poznato, samo pogledajte naslovnicu udžbenika „Matematika“  i vidjet ćete da je jedan od autora upravo on. U četvrtak, 9. veljače 2023. godine profesor Elezović posjetio je Klasičnu gimnaziju i održao doista zanimljivo predavanje o nekim od najznačajnijih matematičara i njihovim dostignućima.

Početci matematike

Profesor je započeo lekciju govoreći o matematičarima koji su postavili temelj matematike kako bi se ona mogla dalje razvijati i objasnio je kako su pridonijeli svijetu matematike koji danas poznajemo. Okupljeni su učenici i nastavnici čuli ponešto o Pitagori i njegovu poučku te o Euklidu  i njegovoj knjizi „Elementi“ za koju se kaže da je druga najprevođenija knjiga nakon Biblije. Profesor je govorio i o Leonhardu Euleru koji je unatoč sljepoći uspio značajno utjecati na razvoj matematike. Govorilo se čak i o Arhimedu za kojeg se kaže da je praotac svih inženjera. Naravno, ne bi to bilo predavanje o matematičarima da se ne spomene Isaac Newton i njegov doprinos matematici iako je on zapravo bio fizičar.

Matematičari današnjice

Na ovom se dijelu profesor malo našalio i na duhovit način povezao matematiku s aktualnim osobama. Također se ispričao što je sastavio našu knjigu i izjavio da suosjeća s nama učenicima kada se mučimo tijekom rješavanja zadataka. Nakon što smo se svi dobro nasmijali, profesor je spomenuo značajne matematičare današnjice kao što su John von Neuman, Noam Elkies i Terence Tao kojemu je dodijeljen nadimak Matematički Mozart zbog njegovih postignuća još u mladim danima. Vrijedan je i spomena Zvonimir Janko. On je bio hrvatski matematičar koji je također pridonio matematici svojom teorijom konačnih grupa.

Prof. dr. sc. Neven Elezović u društvu članova Stručnog vijeća nastavnika matematike koji su organizirali predavanje

Kome treba matematika

Profesor Elezović se pred kraj predavanja osvrnuo i na teorije i probleme u matematici kao što su Fermatov problem, Keplerova hipoteza, problem četiriju boja, Riemannova hipoteza itd. koje je na zanimljiv način pobliže objasnio. I za kraj je odgovorio na vječno postavljano pitanje Treba li nama matematika. Profesor je zaključio da je potrebna kako bi mladi razvijali načine razmišljanja i razlikovali bitno od nebitnog. Također govori da svako znanje iz matematike može biti korisno i može se koristiti u područjima koja nisu nužno vezana za matematiku.

FOTO: Andrea Ament i Boris Anić

Andrea Ament
Andrea Ament
Andrea uživa u knjigama i dobrom društvu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Povezani članci

OZNAKE

nAJNOVIJI ČLANCI