U petak, 27. listopada, učenici koji pohađaju predmet Antička baština u Hrvatskoj pod vodstvom profesorice Ondine Mirt Puškarić uputili su se u Sisak radi proučavanja antičkih i inih ostataka bogate prošlosti grada Siska. Po dolasku na sisački željeznički kolodvor, uz već uobičajeno kašnjenje vlaka, dočekao ih je ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, vrstan znalac i veliki entuzijast, prof. Marijan Bogatić. Izvrstan vodič svojim je zanimljivim pričama i prezentacijom grada predstavio raznolikost sisačke povijesti koja je puno više od samog antičkog razdoblja.
Sisak – mjesto susreta mnogobrojnih razdoblja
Već se u samom pothodniku kolodvora mogu vidjeti mnogi keramički i stakleni ostatci nađeni na prostoru današnjeg kolodvora. Također, na prostoru kolodvora nalazi se nekadašnji rimski forum koji je zauzimao sjeverni dio rimske kolonije Siscia. Stara jezgra Siska, odnosno Siscia, uz mnoge sporedne, sadržavala je četiri glavne paralelne ulice koje su povezivale sjever i jug grada te je on bio okružen bedemima. Ulice su među Siščanima poznate kao prva, druga, treća i četvrta računajući od zapada prema istoku. Šetnjom po Rimskoj, odnosno Prvoj ulici, uz rijeku Kupu, jedne od tri rijeke u Sisku, od kojih su ostale Odra i Sava, vodič nam je pokazao desnu obalu Kupe na kojoj se nalazila Segestika, povijesno naselje koje je prosperiralo prije rimskog osvajanja 35. god. pod vodstvom Oktavijana. Na tom prostoru pronađene su mnoge vrste kovanica i drugih ostataka koji govore o nekadašnjem prisustvu Ilira i Kelta koji su prije Rimljana vladali Segestikom.
Tijekom šetnje Prvom ulicom naišli smo na već dobro poznati kip Antuna Gustava Matoša kakav postoji na zagrebačkom Gornjem Gradu, dok se treći nalazi u Parizu. Nedugo nakon toga došli smo do lokaliteta ,,Siscia in situ” na kojem se nalaze ostaci jugozapadnog bedema grada te ostaci nekadašnje žitnice u koju se žito dopremalo s područja današnjeg Lonjskog polja. Odmah uz nalazište nalazi se barokna crkva sv. Križa koja je u procesu obnove zbog posljedica potresa na prostoru Banije 2020. godine. Sljedeće odredište bio je Muzej grada Siska gdje smo imali mogućnost vidjeti slike podvodnog arheološkog istraživanja Kupe. Zanimljivo je spomenuti i kako je zgrada muzeja do 1921. pripadala bravarskom majstoru Nikoli Karasu kod kojeg je od 1907. do 1910. zanat učio Josip Broz Tito nakon što se, također u Sisku, jedno vrijeme školovao za konobara. Još se uvijek u muzeju nalazi radni stol i alat Josipa Broza Tita.
Povratak u Zagreb stigao je prebrzo pa smo puni dojmova napustili Sisak koji je više od običnog grada. Grad je to u kojem se ispod skoro svake obiteljske kuće nalazi neki neotkriveni antički ostatak. Grad je to iznimnog i rijetkog bogatstva, nažalost necijenjenog i održavanog onako kako bi trebalo biti.
FOTO: Nikša Pavelić
