Književna baština na nov način

PREDSTAVLJAMO PROJEKT KNJIŽEVNA KARTA ZAGREBA

Unatoč objektivno burnome razdoblju obilježenom pandemijom i potresom, učenici Klasične gimnazije započeli su inovativan i kreativan projekt. Kao što su brojni klasičari stoljećima doprinosili hrvatskoj baštini, tako su i sadašnji učenici dali svoj skroman doprinos tome da umjetnička djela o njihovu gradu zažive u multimedijskom okruženju te postanu lako dostupna turistima, ali i zainteresiranim Zagrepčanima, na inovativan način – u slici i zvuku.

Poznate lokacije, nepoznate situacije

Začetak projekta u kojemu su sudjelovali učenici 1. a i 2. b razreda Klasične gimnazije pod vodstvom profesorice Alme Cacan nastao je pri obradi Šenoina romana Zlatarovo zlato kada su učenici zamjećivali da su mjesta radnje djela njima dobro poznate lokacije (na primjer, Kamenita vrata) te se time povezali s povijesno dalekim junacima koji su koračali istim ulicama kojima se oni danas kreću. Iz toga je niknula ideja o projektu koji bi povezivao neposredno učeničko iskustvo prostora i doživljaj grada sa svijetom umjetničkog djela te književnom poviješću. Projekt je obilježen izvanrednim okolnostima u kojima je nastao, a to je doba pandemije koronavirusa i snažnog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu.

Tijekom nastave na daljinu, u trenutku slabljenja mjera izolacije, učenici su snimali videouratke na mjestima u gradu koja su vezana uz pojedine hrvatske pisce (na primjer, njihovi spomenici) ili su inspirirala književna djela. Primjerice, na Zrinjevcu su čitali pjesmu Slavka Mihalića Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more, u Novome Zagrebu prepričavali anegdote o Gustavu Krklecu, pjesniku koji je nadjenuo imena novozagrebačkim naseljima, kraj Matoševa spomenika čitali njegova djela itd. Učeničke radove možete istražiti na interaktivnoj karti: Književna karta Zagreba.